Sudovi su tokom prošle i do 31. avgusta ove godine izrekli 203 sankcije roditeljima koji nijesu plaćali alimentacije, pri čemu su 43 osobe zbog neplaćanja izdržavanja za svoje dijete poslate u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, a šest u kućni zatvor, što ukupno predstavlja 49 roditelja koji su na neki način osuđeni na izdržavanje zatvora.
Kako je Danu saopšteno iz Sudskog savjeta, tokom prošle godine u odnosu na krivično djelo iz člana 221 Krivičnog zakonika Crne Gore nedavanje izdržavanja pravosnažno je 49 sankcija, i to kućni zatvor- dvije, jedna novčana kazna, rad u javnom interesu tri, 34 uslovne kazne i devet zatvorskih.
Sličnu statistiku ima i institucija zaštitnika ljudskih prava, ali iz Sudskog savjeta navode da je ona u međuvremenu ažurirana.
“Što se tiče podataka za 2019. godinu, od momenta kada su traženi podaci za Izvještaj Ombudsmana, u međuvremenu određeni broj presuda postao je pravosnažan, pa su na dan 31.8.2020. pravosnažne 154 sankcije: kućni zatvor četiri, novčana kazna- pet, rad u javnom interesu – 23, jedna sudska opomena, 87 uslovnih kazni i 34 zatvorske”, navode u Sudskom savjetu.
Prema ocjeni Dejane Ponoš iz Grupe za podršku jednoroditeljskim porodicama Udruženja Roditelji prvo treba postaviti pitanje kakvo smo mi to društvo u kojem će jedan od roditelja radije ići u zatvor ili raditi u javnom interesu nego finansijski učestvovati u životu svog djeteta na način i u iznosu koji je sud presudio.
“Ne zaboravimo, sud uvijek uzima u obzir realne mogućnosti roditelja sa kojim dijete ne živi, tako da opravdanje ne postoji, nikakvo. Razvod je jedan od najstresnijih događaja u životu bračnih drugova, ali nikako ne smijemo zaboraviti i da nakon razvoda ostajemo roditelji, koji jednako brinemo o zajedničkoj djeci. Roditelj sa kojim dijete živi najčešće preuzima brigu o stambenom obezbjeđenju, školovanju, rekreativnim aktivnostima, dok drugi roditelj doprinosi u mjeri u kojoj je to sud odredio, i rijetko kad preuzima veću odgovornost, bilo finansijsku, bilo kakvu drugu”, kaže Ponoš za Dan.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević u izjavi za Dan navodi da sudovi često pribjegavaju uslovnim kaznama kada se radi o osobama koje nijesu ranije kažnjavane, a vjerovatno računajući da je takva kazna dovoljna da roditelje, koji ne daju izdržavanje, natjera da se ponašaju savjesno.
“Međutim, broj izrečenih zatvorskih kazni ukazuje na to da mnogi istrajavaju u neodgovornom odnosu prema sopstvenoj djeci, često ih dovodeći u vrlo tešku materijalnu situaciju, bez elementarnih uslova za život. Osim podataka o kaznenoj politici sudova, važan je i podatak o broju izvršenih sudskih presuda, jer tu postoje ogromni problemi oko naplate alimentacije, zbog čega se i mi u Centruza ženska prava sa ostalim ženskim nevladinim organizacijama zalažemo za uspostavljanje alimentacionog fonda ili sličnog sistema, kojim bi država isplaćivala iznos alimentacije i naplaćivala potraživanja od roditelja koji ne plaćaju. Ovo je važno, jer se roditelji sa kojima djeca žive, a to su uglavnom majke, izlažu sudskim postupcima i troškovima i pored činjenice da samostalno brinu o djeci bez finansijske podrške drugog roditelja”, navodi Raičević.
