U drevnoj nemanjićkoj svetinji, manastiru Đurđevi Stupovi kod Berana, juče je pod blagoslovom Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita budimljansko-nikšićkog gospodina Metodija održana duhovno-kulturna tribina „Vasojevićka zora“, koja je okupila brojne goste, sveštenstvo, kulturne stvaraoce i poštovaoce istorijskog i duhovnog nasljeđa Vasojevića.
Svetu liturgiju služio je iguman manastira Danilo, nakon čega je u porti ove znamenite svetinje održano sabranje posvećeno očuvanju vjere, tradicije, kulturnog pamćenja i nacionalnog identiteta.
Posebnu simboliku događaju dalo je mjesto održavanja. Manastir Đurđevi Stupovi, podignut 1213. godine, zadužbina je Stefana Prvoslava, sina velikog župana Tihomira, najstarijeg brata Stefana Nemanje. Unutar manastira nalazi se i grob njegovog ktitora, što ovu svetinju čini jednim od najznačajnijih duhovnih i istorijskih središta srpskog naroda na prostoru Polimlja.
Sabranje je proteklo u znaku očuvanja duhovnih i nacionalnih vrijednosti koje su kroz vijekove oblikovale identitet Vasojevića, jednog od najvećih i najznačajnijih srpskih plemena.
O istorijskom nasljeđu i moralnim načelima koja su vijekovima bila temelj života u Vasojevićima govorio je advokat Miomir Joksimović kroz temu „Vasojevićki zakonik u 12 tačaka“, podsjećajući na snagu običajnog prava, časti, poštenja i odgovornosti prema zajednici.
Posebnu pažnju prisutnih izazvalo je izlaganje književnika i novinara Darka Jovovića na temu „Vasojevićka univerza“. Govoreći o duhovnom i prosvjetnom nasljeđu ovog kraja, Jovović je podsjetio na značaj Budimljanske episkopije koju je 1219. godine ustanovio Sveti Sava, na manastire Đurđeve Stupove i Šudikovu kao centre pismenosti i prepisivačke djelatnosti, ali i na čuvenu Konjušku univerzu, prvu školu ispod Komova, koja je bila svetionik znanja i prosvjete u ovom dijelu srpskih zemalja.
Urednik portala „Vasojevićka riječ“ Radko Garčević govorio je o očuvanju vasojevićkog identiteta u savremenom dobu, naglašavajući da identitet nije samo pitanje porijekla već prije svega pitanje pamćenja.
– Ako znamo ko smo, znaćemo i kuda idemo. Čuvajući ćirilicu čuvamo Svetoga Savu, čuvajući svetinje čuvamo pretke, a čuvajući Kosovski zavjet čuvamo dušu srpskog naroda – poručio je Garčević.
On je podsjetio i na znamenite ličnosti koje su pronijele slavu Vasojevića širom srpskih zemalja i svijeta, među kojima su iguman Mojsije Zečević, vojvoda Lakić Vojvodić, Gavro Vuković, general Radomir Vešović, vojvoda Petar Bojović, dr Božina Radević, doktor Babović, akademik emeritus prof. dr Milija Zečević, general Luka Kastratović, Mihailo Lalić i brojni drugi velikani.
Poseban osvrt dat je na Kosovski zavjet i njegovo mjesto u kolektivnom pamćenju Vasojevića, kao i na značaj Steve Vasojevića, junaka kosovskog ciklusa koji se pominje u narodnom predanju i epskim pjesmama.
Govoreći o duhovnom jedinstvu naroda, Garčević je posebno istakao značaj litija koje su u novijoj istoriji Crne Gore okupile narod u odbrani svetinja.
– Posebno smo ponosni što su upravo sa Persine stanice u Beranama krenule neke od najmasovnijih i najdostojanstvenijih litija u Crnoj Gori. Sa tog mjesta krenuo je narod okupljen oko krsta, ikone i molitve, pokazujući da nas ne okupljaju interesi već svetinje i zavjet predaka – kazao je Garčević.
Poseban dio programa bio je posvećen epskoj tradiciji i kulturi pamćenja. Predstavljeno je CD izdanje sa guslarskim pjesmama „Viteškom plemenu Vasojevića“ i „Mitropolitu Amfilohiju“, čiji je autor epski pjesnik Slavko Perošević, dok ih je svojim prepoznatljivim guslarskim izvođenjem predstavio narodni guslar Ranko Minić.
Istaknuto je da ove pjesme predstavljaju svojevrsni zavjetni zapis o podvizima predaka, kosovskom zavjetu, stradanju i slobodarskom duhu Vasojevića, ali i o duhovnoj obnovi koju je simbolizovao blaženopočivši mitropolit Amfilohije.
Tribinu je uspješno moderirao Miljan Živković, a čitav program protekao je u duhu sabornosti, bratske ljubavi i poštovanja prema istorijskom nasljeđu.
Organizator događaja bilo je Udruženje Vasojevića Primorja i Boke, uz podršku Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.
Sa skupa je poslata snažna poruka da su vjera, kultura pamćenja, očuvanje ćirilice, srpskog duhovnog nasljeđa i Kosovskog zavjeta temelji na kojima se mora graditi budućnost novih pokoljenja.
Kako je poručeno na kraju sabora, „Vasojevićka zora“ nije samo jednodnevni događaj, već početak novog okupljanja oko vrijednosti koje su vijekovima čuvale i održale Vasojeviće i srpski narod u cjelini.
„Ove godine u Beranama, a do godine u Prizrenu“, poruka je kojom je završeno sabranje u manastiru Đurđevi Stupovi.
