Pismenost u Crnoj Gori je prema onome što kaže statistika na zavidnom nivou, jer je samo oko 8.000 osoba nepismeno, ili 1,5 odsto, međutim, kako je kazala profesorica književnosti Mirjana Radulović, procenti nemaju značaja, jer treba obratiti pažnju na funkcionalnost pismenosti, odnosno na ono što se dešava u učionici, a tamo je situacija alarmantna.
Kako je kazala, djeca sve manje čitaju, miješaju pisma, ne poznaju gramatička i pravopisna pravila, leksiku, i u tom dijelu je, što se nastavnika jezika i književnosti tiče, crveni alarm.
“Možemo reći, da kao društvo, ipak, nijesmo dovoljno pismeni, ako imamo đake koji ne znaju oba pisma, miješaju ćirilicu i latinicu. To je za nas u učionici alarmantno, posebno ne znaju ćirilicu, a objašnjenje đaka je da su u stalnom kontaktu sa tehnologijama, koje su na stranim jezicima, sa stranom muzikom. To nije opravdanje, jer kad čovjek ne zna da piše prvo pismo koje je naučio u prvom i drugom razredu osnovne, onda je to zabrinjavajuće”, kaže Radulović.
Smatra da rješenje problema može biti u povećanju fonda časova jezika i književnosti koji su sada prilično skraćeni.
“Pismenost počinje u vrtiću, pa nastavlja se u osnovnoj i treba povećati fond časova jezika i književnosti”, kaže ona.
Međunarodni dan pismenosti, obilježava se danas širom svijeta. Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti, pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja na temu iskorjenjivanja nepismenosti.
