Meteoropatija se drugim riječima može opisati kao bolest loših vremenskih prilika. Ogleda se u činjenici da mnogi ljudi, usled promjena vremena, osećaju blaže ili teže zdravstvene tegobe.
Za razliku od onih koji osjećaju samo blage promjene, meteorpata će, baš kako naziv sugeriše, bukvalno patiti kada se iznenenada naoblači ili se desi bilo koja druga nagla promjena vremena. Koliko će to biti uobičajeno i prihvaćeno, zavisi od predjela u kojem živite.
Prevelika toplota ili hladnoća- čine da nam bude neprijatno, a onda nam ni raspoloženje nije najbolje.
Oblačni dani bez svjetlosti – čine da i sami postanemo tmurni.
Vlažnost vazduha može da smeta osobama sa respiratornim problemima i da im oteža disanje.
Vazdušni pritisak i njegove promjene utiču na osobe koje boluju od srčanih oboljenja. Oni mogu osjetiti ubrzan rad srca, aritmiju, promjene u visini krvnog pritiska usled sužavanja ili širenja krvnih sudova. Promjena vazdušnog pritiska , a posebno njegovo opadanje, utiču na to da se voda i vazduh u našem tijelu šire. Naše tijelo čini čak 80% vode i to nije zanemarljiv uticaj na organizam . Kod nekih ljudi proći će neprimjećeno , a kod meteoropata može izazvati snažan osjećaj napetosti i neprijatnosti.
Stručnjaci kažu da je metereopatija sve češća pojava sa kojom se susrećemo zbog ozonskih rupa, koje su učinile da promjene vremena postanu nagle i intenzivne, kao i zbog savremenog užurbanog načina života. Istraživanja su pokazala da oko 20 odsto ljudi danas ima problema sa zdravljem, ponašanjem i raspoloženjem usled promjena vremenskih prilika, kao i da su meteoropatiji najskloniji ljudi koji su veoma anksiozni, emotivni i skloni depresiji.
I vjetar može da ima uticaj na zdravlje, i to kod čak trećine ljudi, tako što utiče na raspoloženje, izaziva glavobolje, depresiju i nesanicu. Posebno negativan uticaj na psihičko zdravlje imaju topli vjetrovi.
Dolazak olujnog vremena može da izazove glavobolju, migrenu i promjenu raspoloženja, a najjače se osećaju sat vremena pre oluje. Tada kiša i grmljavina obično donesu olakšanje jer podižu atmosferski pritisak.
Sunčano vrijeme dokazano poboljšava raspoloženje. Kada je nebo plavo, pokazalo se da su samopouzdanje i samopoštovanje ljudi znatno veći, kao i da smo tada odvažniji, preduzetniji i skloniji avanturizmu. Sa druge strane, velike vrućine imaju potpuno suprotan uticaj.
SIMPTOMI METEOROPATIJE
- Mentalni simptomi se ogledaju kroz promene raspoloženja, umor, pospanost, lošu koncentraciju, nesanicu, nervozu.
- Fizički simptomi uključuju glavobolje, bolove u zglobovima, mučninu, bolove u mišićima ili u predelu nekih rana i povreda koje su zarasle.
Simptomi meteoropatije javljaju se 24-48 sati pre neke promjene vremena, a smanjuju se kada se meteorološke promjene zaista i dese. Ukoliko slijedi više promjena uzastopno, simptomi koji se kasnije ispoljavaju nisu toliko jaki jer tijelo postepeno počinje da se prilagođava.
Posebno jako na organizam mogu uticati nagle promjene vremena koje su praćene pljuskovima i grmljavinom i velikom koncentracijom pozitvnih jona u vazduhu.
Biti meteoroata definitvno nije jednostavno iz dva razloga: Prvi je taj što vas mnogi ne shvataju ozbiljno, a drugi je činjenica da ne možete svojevoljno uticati na vremenske prilike.
Evo nekoliko savjeta da spriječite neprijatnosti:
- Nabavite čajeve koji smiruju živce i opuštaju mišiće. Lavanda je zakon na ovom polju, a pomoći će i kantarion, kamilica i glog.
- Bavite se fizičkom aktivnošću i izađite iz kuće ponekad i po lošem vremenu. Naučite da volite loše vrijeme i nađite neki način da uživate u njemu.
- Nemojte praviti drastične razlike u temeparaturi u prostoru u kojem boravite u odnosu na onu napolju. Pokušajte da držite sobnu temperaturu na 20 stepeni, pa i malo više ako je napolju nenormalno toplo.
- Istrenirajte tijelo ne temperaturne razlike. Posjetite saunu ili pregurajte topao dan bez klime, praktikujte povremeno tuširanje naizmenično toplom pa hladnom vodom.
