Pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru.
Prema narodnim običajima, Đurđevdan je praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre usjeve.Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.
Georgije je već u dvadesetoj godini dospio do čina tribuna, u službi cara Dioklecijana. U to vrijeme car je započeo veliki progon hrišćana, a mladi Đorđe je stupio pred cara i odvažno rekao da je i on hrišćanin. Time je započelo njegovo stradanje za vjeru.
Sveti Georgije se na ikonama predstavlja u vojvodskom odijelu, na konju, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Nešto dalje od njega, stoji jedna žena u gospodskom odijelu (verovatno carica Aleksandra). Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je “proždirala” brojne nevine hrišćane. Sveti Georgije ju je, po vjerovanju, pobijedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac “neznaboštvu”.
Pod pobjedom koju je Sveti Georgije odneo nad aždajom, vjerovatno se misli na zaustavljanje progona hrišćana koji je sprovodio car Konstantin.
Ove godine u cilju preventive pandemije korona virusa neće biti organizovana tradicionalna litija, već će slava manastira Đurđevi stupovi biti obilježena u skladu sa aktuelnim epidemiološkim mjerama.