Vlada je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.
Predlogom zakona su, kako je saopšteno, u cilju suzbijanja negativnih efekata koje upotreba duvanskih proizvoda, alkoholnih pića i proizvoda sa dodatkom šećera imaju na zdravlje građana, kao i zbog potrebe daljeg uslaglašavanja visine akcize na cigarete sa zahtjevima Direktive 2011/64/EU, te potrebe za povećanjem prihoda budžeta, planirane izmjene akcizne politike od 1. jula ove godine.
Predloženim zakonskim rješenjem, o kojem će se izjasniti Skupština, osim akciza na cigarete, izvršiće se redefinisanje i visine akcize na ostale duvanske proizvode, tako da se predlaže povećanje visine akcize sa 45 na 55,00 eura po kilogramu za fino rezani duvan, za drugi duvan za pušenje se predlaže povećanje sa 25 na 35 eura po kilogramu, dok se za akcizu na nesagorijevajući duvan, koja se plaća po kilogramuu neto mase, predlaže povećanje na 70 odsto minimalne akcize.
Predloženim zakonom planirano je povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju sa 25 eura na 35 eura po hektolitru i uvođenje nove vrste akciznog proizvoda, akcize na proizvode od šećera, kakao i sladoled koja bi se plaćala u iznosu od 0,6 eura po kilogramu.
Planirano je povećanje visine akcize na pivo, koja bi se plaćala u iznosu od sedam eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva (umjesto pet eura kako je to predviđeno važećim zakonskim rješenjem) kao i povećanje akcize na pjenušava vina sa postojećih 35 na 40 eura po hektolitru, akcize na ostala pjenušava fermentisana pića sa 35 na 40 eura po hektolitru i uvođenje akcize na ostala nepjenušava fermentisana pića od 35 eura po hektolitru.
Ovim zakonom se predlaže da naftni derivati i biogoriva koji se stavljaju u slobodan promet na teritoriji Crne Gore moraju biti markirani (obilježeni) u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast energetike.
“Na ovaj način će se omogućiti suzbijanje nelegalnog prometa naftnih derivata kao i povećanje budžetskih prihoda po osnovu akciza na mineralna ulja”, kazali su iz Vlade.
Naglasili su da bi, povećanjem akcize na duvan i duvanske proizvode i uvođenjem novog akciznog proizvoda, došlo do povećanja prihoda budžeta koji se procjenjuje na nivou od oko 16,8 miliona eura.
“Ukupni godišnji fiskalni efekat po osnovu povećanja visine akciza na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizacij, procjenjuje se na nivou od oko 4,0 miliona eura. Povećanjem akcize na alkolohol i alkoholna pića projektovan je ukupni godišnji fiskalni efekat na nivou od oko 4,2 miliona eura, dok bi fiskalni efekat od uvođenja akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, iznosio oko 6,2 miliona eura”, saopšteno je iz Vlade.
Vlada je na sjednici, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o poreskoj administraciji.
“Imajući u vidu da je oporezivanje imovine čije se porijeklo ne može dokazati zakonitim prihodima jedan od efikasnih alata u borbi protiv korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza, predloženim izmjenama obezbjeđuje se pravni osnov za oporezivanje prihoda koje je poreski obveznik ili drugo lice ostvarilo po osnovu sticanja imovine, a taj prihod nije prijavio poreskom organu, odnosno nije ga uključio u osnovicu za obračun poreza”, kaže se u saopštenju.
To će, kako se navodi, doprinijeti jačanju poreske discipline i povećanju budžetskih prihoda.
Iz Vlade su kazali da će u skladu sa predloženim izmjenama, finansijske institucije u Crnoj Gori biti dužne da identifikuju račune koje posjeduju ili kontrolišu rezidenti države članice EU ili druge države.
Kako su naveli, one će biti dužne da prikupljaju informacije o stanju, izvršenim transakcijama sa tih računa i ostvarenim prihodima tih lica po osnovu određenih vrsta dohotka i kapitala i te informacije da dostave poreskom organu radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država.
“Pravna lica, rezidenti Crne Gore, koji su članovi grupe povezanih lica, a koja obavljaju djelatnost u drugoj državi, biće dužna da poreskom organu, radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država, dostavljaju podatke o djelatnostima, ostvarenim prihodima i plaćenom porezu na dobit u drugoj državi, za svakog člana grupe povezanih lica”, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da se predlogom zakona vrši usklađivanje važećeg Zakona sa direktivama EU u dijelu administrativne saradnje u razmjeni informacija u oblasti oporezivanja.
Time se, kako su rekli, stvara pravni okvir za razvoj sistema razmjene informacija između nadležnih organa, koji će doprinijeti jačanju nacionalnih poreskih sistema i poboljšanju naplate poreza.
Vlada je utvrdila Predlog dopuna Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojim će se važeća zakonska rješenja usaglasiti sa sa izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u cilju implementacije opredjeljenja Vlade da sredstva po osnovu neprijavljenog prihoda u cjelini budu prihod budžeta.
