Vaskrs je najveći i najradosniji hrišćanski vjerski praznik u godini, dan kada je Isus Hrist pobijedio smrt.
Toga dana je Gospod Isus Hrist vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život. Pa se vjeruje da je Isus svojim vaskrsenjem ljudima otvorio put u vječni život.
Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se posle jevrejske Pashe, u prvu nedjelju posle punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje, nikada pak ne prije te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.
Pošto je Isus Hrist u petak razapet na Golgoti, a u subotu preležao u grobu, Isus je u nedjelju vaskrsao, nakon što je na njegov grob sletio anđeo i odvalio nadgrobnu ploču.
Vaskrs se smatra najsvečanijim praznikom u godini- praznikom nad praznicima.
Na taj dan skidaju se dveri u crkvi na oltaru čime se želi pokazati da je Isus svojim vaskrsenjem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata. Cijela sedmica posle Vaskrsa naziva se Svijetla nedjelja.
Umjesto uobičajnog pozdravljanja, ljudi se na Vaskrs i cijele Svijetle nedjelje pozdravljaju riječima:
“Hristos vaskrse!
Vaistinu vaskrse!”
Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji u našem narodu. U cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod nas, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
