U svijetu gladuje oko 811 miliona ljudi, a samo tokom 2021. godine, oko 193 miliona ljudi je bilo prinuđeno da se osloni na humanitarnu pomoć, saošteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) povodom Svjetskog dana hrane.
Kako se sa kreiranjem svijesti o dostupnosti bezbjedne hrane i pravilne ishrane za sve, kreće od djetinjstva, iz IJZCG je saopšteo da će njihovi ljekari ove, kao i prethodnih godina, obilježiti ovaj dan zajedno sa predškolskim i školskih ustanovama kroz zajedničke edukativne aktivnosti koje ove ustanove organizuju povodom Svjetskog dana hrane.Podsjećaju da je Svjetski dan hrane jedan od najvažnijih datuma u Kalendaru javnog zdravlja.
“Obiljeležava se od 1981. godine, u preko 150 zemalja svijeta. Za datum njegovog obilježavanja, 16. oktobar, simbolično je uzet dan kada je 1945. godine osnovana Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation – FAO)”, navodi se u saopštenju.
Ove godine Svjetski dan hrane se obilježava pod sloganom “Ne ostaviti nikoga iza sebe”.
“Iako smo napredovali u izgradnji boljeg svijeta, previše ljudi je ostavljeno iza. Prema podacima FAO, preko 3 milijarde ljudi širom svijeta, što je oko 40% svjetske populacije, ne može sebi da priušti zdrave i bezbjedne namirnice što, direktno gledano, dovodi do malnutricije. U svijetu gladuje oko 811 miliona ljudi, a samo tokom 2021. godine, oko 193 miliona ljudi je bilo prinuđeno da se osloni na humanitarnu pomoć”, navodi se u saopštenju.
IJZCG dodaju da ovogodišnji Svjetski dan hrane dočekujemo u vremenu kada se globalna bezbjednost i dostupnost hrane suočava sa mnogobrojnim prijetnjama. Rastuće cijene hrane, energije i sirovina za proizvodnju doprinose tradicionalnim pokretačima svijetskih kriza kao što su klimatske promjene i sukobi.
Takođe, pandemija Kovid-19 nastavlja sa negativnim uticajem na ukupnu situciju, naglašavajući povezanost koja postoji između ekonomije i zdravlja svih nas.
“Činjenica je da su svim ovim globalnim potresima najviše pogođeni oni koji su već bili ugroženi. Naime, u svijetu više od 80% ljudi koji se ubrajaju u kategoriju ekstremno siromašnih žive u ruralnim područjima i preživljavanje im zavisi od sopstvene poljoprivredne proizvodnje.
Stoga ne čudi podatak da je oko 80 odsto raseljenih u svijetu iz zemalja ili sa teritorija koje su pogođene nedostatkom hrane, pri čemu se mnoge od njih suočavaju i sa ozbiljnim klimatskim nepogodama i prirodnim katastrofama”, kazali su iz IJZCG.
S tim u vezi, ovogodišnja globalna kampanja, kako navode, ima za cilj da podstakne osjećaj lične i kolektivne odgovornosti, da probudi solidarnost i aktivizam, kako u svakom od nas ponaosob, tako na nivou zajednica i društva u cjelini.
“Vlade, privatni sektor, akademska zajednica, civilno društvo i pojedinci moraju da rade zajedno u solidarnosti kako bi dali prioritet pravu svih ljudi na bezbjednu hranu, pravilnu ishranu, mir i jednakost, vodeći posebno računa o najugroženijima među nama”, zaključuju iz IJZCG.
