Svjetski dan Roma, 8. April, ustanovljen je da bi se ukazalo na težak položaj pripadnika tog naroda, a države u kojima žive podstakle da obrate posebnu pažnju na unapređenje njihovog položaja.
Prvi svjetski kongres Roma održan je 8. aprila 1971. godine u Londonu, i smatra se jednim od najvažnijih događaja u istoriji tog naroda. Na kongresu su usvojene odluke o romskoj zastavi, himni, jeziku i službenim prihvatanjem naziva Rom, što znači čovjek.
“Kao pripadnik romske zajednice borite se sa vjekovnim predrasudama od većinskog stanovništva koje ih je kreiralo u cilju podjele na MI i ONI, i to je možda najteža bitka koju mi mladi koji koračamo putem obrazovanja treba da bijemo”.
Tako počinje razgovor za Portal RTCG, Serđan Baftijari, koji je u ovoj borbi pobijedio i postao prvi Rom u Crnoj Gori koji je magistrirao van naših granica. Serđan Baftijari je imao vjeru, a ponajviše hrabrosti, koja mu nije dopuštala da posustane na putu ka boljem životu. Ali, imaju li je svi pripadnici romske populacije?
Odrastajući u izbjegličkom kampu na Koniku, Serđan nije vidio izlaz iz siromaštva, nije imao ni svijetli primjer da mu da nadu da je to moguće.
Do sada su u Crnoj Gori postignuti značajniji rezultati u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana, ali stanje Roma još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, navodi za Portal RTCG ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka.
Romi su, kako kaže, često suočeni sa nizom problema koji uključuju diskriminaciju, siromaštvo, nedovoljna pristupnost pravima, nekvalitetno obrazovanje i nezaposlenost.
“Generalno zapažanje jeste da je položaj Roma i Egipćana još uvijek nepovoljan u svim ključnim aspektima života, od socijalnog, ekonomskog statusa, do obrazovanja i isključenosti i političke participacije, ali da se u kontinuitetu radi na poboljšanju njihovog položaja”, istakao je Đeka.
Ministar je kazao da je u Crnoj Gori trenutno oko 562 Roma i Egipćana bez dokumenata, od kojih je 112 u postupku rješavanja pravnog statusa.
“Na osnovu zvaničnih podataka, ukupan broj onih koji su u postupku za rješavanje pravnog statusa je 112 slučajeva. Nezvanični podaci pokazuju da ih ima još dodatno 450 lica koja nisu još rješila pravni status. U narednom periodu će se raditi na rješavanju istih u sinergiji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, UHCR-om, NVO Građanskom alijansom i drugim nevladinim organizacijama”, poručio je on.
Izvor: portal RTCG
