SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA:Raste broj anksioznih i alkoholičara

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Pandemija koronavirusa dovela je do porasta psihijatrijskih stanja kao što su anksioznost, depresija, zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci, pa čak i pojave suicidalnosti, ali je država malo pažnje posvetila tom problemu.

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, Crna Gora nema ni uspostavljenu nacionalnu SOS liniju za prevenciju suicida, iako je samo tokom prva tri mjeseca ove godine čak 30 osoba sebi oduzelo život.

”Upravo zbog toga što se nakon pandemije može očekivati rast broja ljudi sa psihijatrijskim tegobama, važno je imati primjenjivu strategiju i u toku i nakon pandemije za jačanje pojedinca, ali i stvarati sistem koji će ga zaštititi. Nedostatak SOS linija za prevenciju suicida, kao i smanjenje broja dostupnih linija za pomoć nakon prvih nekoliko mjeseci epidemije, sugeriše da je mentalno zdravlje u našoj zemlji potcijenjeno od nadležnih organa”, ocijenila je za “Vijesti” Milena Petrović iz Sindikata doktora medicine, specijalizantkinja psihijatrije.

Ona je kazala da niko nije pošteđen stresa i osjećaja neizvjesnosti, pogotovo u prvim mjesecima pandemije. Petrović smatra da pandemija najviše pogađa starije ljude koji žive sami i često su hronični bolesnici, zatim osobe koje su se nalazile u teškoj socioekonomskoj situaciji i prije kovida-19, te se njihova nesigurnost u elementarnu egzistenciju produbila, kao i žrtve porodičnog nasilja.”

Značajno su pogođena djeca i roditelji djece sa poteškoćama u razvoju, kao i sva djeca jer je školovanje modifikovano zbog pandemije. Naglasila bih pogođenost zdravstvenih radnika koji su od prvog dana pandemije bili izloženi velikom pritisku. Najnovije istraživanje Sindikata doktora medicine o burnout sindromu među ljekarima pokazalo je da preko 90 odsto crnogorskih ljekara koji su radili u kovid zoni već imaju burnout sindrom, koji karakteriše ekstremna opterećenost i hronični umor”, istakla je Petrović.

Ona je odgovorila da su među psihijatrijskim stanjima koja se najviše mogu povezati sa pandemijom, a koja su u porastu, anksioznost, depresivnost, zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci, povremeno ćak i pojava suicidalnosti.

”Sva ova stanja su praćena osjećanjem straha za sopstveno zdravlje, kao i zdravlje bližnjih, neizvjesnosti, usamljenosti, osjećaja beznadežnosti, gubitka kontrole nad sopstvenim životom. Kod određenih hroničnih pacijenata se javljala značajna anskioznost koja je povezana sa neizvjesnom dostupnošću njihovih psihijatara, kao i strah od prekida svakodnevnih aktivnosti, koje pozitivno utiču na njihovo psihičko zdravlje”, pojasnila je.

Petrović je kazala da svaki stres angažuje kompenzatorne mehanizme, čiji je zadatak da pomognu osobi da se izbori sa situacijom u kojoj se nalazi.

”U toku pandemije su prisutne razne psihološke odbrane čija je svrha da zaštite ličnost od stresa. Neke od njih su korisne – na primjer humor, koji pomaže da se smanji osjećaj napetosti, ali ima i onih veoma štetnih, kao što je osjećaj da smo nedodirljivi i da se bolest neće desiti nama i našim bližnjima, koje mogu dovesti do neodgovornog ponašanja i širenja infekcije. Ono što je zajedničko za sve njih je da kako vrijeme prolazi, naša energija se sve više troši i odbrane postaju nemoćne. Tada se suočavamo sa autentičnim osjećanjima koja imamo kao što su strah, nervoza, tuga, osjećaj usamljenosti. Upravo zato se javlja veliki broj pacijenata kojima je potrebna pomoć da se izbore sa ovim stanjem”, poručila je Petrović.

Ona je kazala da je veliki izazov za mentalno zdravlje što moramo priznati da ćemo morati da se borimo sa pandemijom na neodređeno vrijeme.

”Jedan broj ljudi će se nakon kovid krize, kada se vrati rutini, riješti tegoba koje su nastale u toku njenog trajanja. Međutim, postoji određeni, ne beznačajan broj onih čije će tegobe perzistirati ili se čak pogoršati i nakon njenog završetka. Kroz istoriju, po završetku elementarnih nepogoda, često se javlja povećan broj osoba koje se bore sa anksioznošću, depresivnošću, čak suicidalnošću, tako da se ista pojava može očekivati i nakon pandemije. Ovome doprinosi stanje u kojima su mnogi bili suočeni sa gubitkom svojih najbližih, ali i teško pogođeni u ekonomskom smislu, te je njhov strah za egzistenciju opravdan”, zaključila je Petrović.

Potrebni besplatni tretmani za mladePetrović je zaključila da bi bilo korisno da se napravi strategija koja promoviše značaj mentalnog zdravlja i mentalnu higijenu a smanjuje stigmu, i omogućava jednostavnu dostupnost potrebnih psihijatrijskih i psiholoških pregleda.

”Od koristi bi bilo postojanje besplatnih psihoterapeutskih tretmana, pogotovo za mlađu populaciju, ali i promocija svih mreža za psihološku podršku koje postoje u našoj zemlji kako bi osobe znale kome i kako da se obrate”, poručila je ona.

Petrović je kazala da je značajan faktor za svakog pojedinca provođenje vremena sa bližnjima i otvoren razgovor o osjećanjima.”

Sada kada su dostune vakcine, treba iskoristiti njihovu prednost, i postepeno se uz poštovanje mjera, bezbjedno vraćati normalnom životu”, istakla je.

Izvor: vijesti.me

Share.

About Author

Leave A Reply