Švedski model se zasniva na povjerenju građana u vlast

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Države Evropske unije koje su se „zaključale“ sve više oponašaju onu koja to nije učinila, ali stručnjaci upozoravaju da švedski pristup kovidu, koji se oslanja više na dobrovoljno pridržavanje mjera nego na prisilu, neće odgovarati svima – i ostaju velika pitanja oko toga da li je on djelotovoran u Švedskoj.

Strategija Švedske je zaokupila pažnju javnosti kada je pandemija prvi put pogodila Evropu. Međutim, ona je takođe imala puno veću smrtnost po glavi stanovnika od ostalih skandinavskih država. Dok raste broj zaraženih u većem dijelu Evrope, Švedska je jedna od država sa najmanje novih slučajeva i samo 14 osoba se liječi od virusa na intenzivnoj njezi u državi od deset miliona stanovnika.

Francuska, koja trenutno u prosjeku ima skoro 12 hiljada slučajeva dnevno, isključila je mogućnost da još jednom uvede blokadu širom zemlje i odlučila se za strategiju koju premijer Žan Kasteks naziva „živjeti s virusom“ i uvođenje lokalnih mjera.

Španija, koja je ove nedjelje premašila 700.000 slučajeva, takođe je odbila drugo zatvaranje. „Imamo instrumente koji su nam potrebni“, rekao je premijer Pedro Sančez. „Ali, potrebna nam je pomoć naših građana. Individualna posvećenost je od suštinske važnosti.“

U Velikoj Britaniji, ministar inostranih poslova Dominik Rab osjetio je obavezu da porekne ono što je Karl Henegan, direktor Centra za primijenjenu medicinu na Okfordu, nazvao jasnim „zaokretom u politici“ koji je značio prelazak na švedski model, tj. više oslanjanja na ličnu odgovornost i prihvatanje da će broj slučajeva rasti.

„Gardijan“ piše da mjere za suzbijanja virusa uglavnom više nisu sveobuhvatne, naređene od centralne vlasti i obavezne, već su lokalne i oslanjaju se na individualnu građansku odgovornost više nego na zakone – što je labavi pristup koji mnogi sada povezuju sa Švedskom. Ta skandinavska zemlja bi mogla „dati lekcije globalnoj zajednici“, rekla je visoka zvaničnica Svjetske zdravstvene organizacije.

Dorit Nitzan, regionalna direktorka SZO za Evropu, kaže da je fokus Švedske na održivosti tokom vremena, angažovanje građana i dobrovoljno poštovanje mjera zanimljiv jer „ovo je vrijeme kada svi moramo naučiti da živimo sa ovim virusom“.

Ona je, međutim, naglasila da ne postoji rješenje „jedna veličina odgovara svima“ i da bi svaki pristup trebalo da se zasniva na situaciji i kontekstu. Ako je SZO željela da nauči više od Švedske, to je bilo zato što je smatrala da je ta država „odgovor prilagodila ponašanju i pozadini svojih stanovnika i iskoristila to kako bi ga učinila efikasnim“.

Za razliku od mnogih zemalja, Švedska je zatvorila obrazovne ustanove za starije od 16 godina, ali su mlađi nastavili da idu u školu. Švedske vlasti su takođe zabranile okupljanja više od 50 osoba i pozvale starije od 70 godina i rizične grupe da se samoizoluju.

Sa druge strane, vlasti su od građana tražile, nisu im naredile, da poštuju mjere fizičke distance i da rade od kuće ako su u mogućnosti, što je većina učinila. Prodavnice, kafići, restorani i teretane ostali su otvoreni. Šveđanima nije preporučeno da nose maske.

Glavni epidemiolog Anders Tegnel kaže da nije cilj da se brzo postigne imunitet krda, nego da se širenje uspori dovoljno da bi zdravstvene službe mogle da izađu na kraj. Kriza je bila „maraton, a ne sprint“, ponovio je više puta, tvrdeći da bi se pristup Švedske mogao pokazati održivijim od zaključavanja.

Vlasti su takođe tvrdile da javno zdravlje treba gledati u najširem smislu, da bi stroga obavezna zaključavanja mogla imati ozbiljne sekundarne posljedice, uključujući povećanu nezaposlenost i probleme sa mentalnim zdravljem, koje bi takođe koštale života.

Ostaju, međutim, velika pitanja o švedskom pristupu, koji snažno osporavaju neki unutar i izvan Švedske. Iako ankete pokazuju da ga većina Šveđana podržava, kritičari optužuju Tegnela i švedsku agenciju za javno zdravlje da tvrdoglavo ignorišu i naučne dokaze i neke preporuke SZO.

Ta država je u maju zabilježila najviše smrtnih slučajeva kovida-19 po glavi stanovnika u Evropi. Broj žrtava na milion stanovnika i dalje je 10 puta veći nego u Norveškoj i Finskoj, iako niži nego u Španiji i Italiji.

Skoro polovina od švedskih 5.878 smrtnih slučajeva dogodila se u domovima za stare, što je dovelo do gnjevnih optužbi da država nije uspjela da zaštiti najugroženije, tj. da je praktično žrtvovala starije osobe kako ne bi zatrpala odjeljenja intenzivne njege. Vlada je priznala ozbiljne propuste u sektoru njege starih.

Iako sada ima znakova da ponovo raste broj zaraženih i vlasti kažu da su moguće nove restrikcije u Stokholmu, u Švedskoj do sada nije bilo velikog porasta slučajeva kao u Španiji, Francuskoj i desetak drugih evropskih zemalja od avgusta.

Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, švedske vlasti su prijavile 37 novih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, u poređenju sa 320 u Španiji, 229 u Češkoj, 205 u Francuskoj, 139 u Belgiji i 132 u Holandiji.

Međutim, druge – poput Italije, sa samo 35 zaraženih na 100.000 za dvije nedjelje – takođe su uspjele da izbjegnu nedavni porast na kontinentu i nije sigurno da će Švedska biti pošteđena do jeseni, piše „Gardijan“, ističući da je, kako se čini, imunitet znatno niži nego što je predviđala nacionalna zdravstvena agencija.

Stručnjaci kažu da je još rano za procjenu pristupa bilo koje zemlje. Bez obzira na to, odgovor Švedske možda sadrži šire lekcije pod uslovom da ljudi shvate šta on znači, smatra Antoan Flao, profesor javnog zdravlja i direktor Instituta za globalno zdravlje na Univerzitetu u Ženevi. On kaže da se taj pristup uveliko karikira.

„Mnogi ljudi misle da, zato što se Švedska nije zaključala, vlada nije učinila ništa. Ona je zapravo preduzela nekoliko ključnih mjera. Glavno je da je uspjela da postigne da građani shvate i učestvuju u borbi protiv virusa, bez prinude, obaveznih zakona ili propisa. Efekat se nije puno razlikovao“.

Dejvid Hejman, epidemiolog iz Londona, koji predsjedava savjetodavnom grupom SZO, kaže da se države „moraju suočiti sa činjenicom da ćemo morati da živimo sa ovim virusom, koji je na putu da postane endemičan“.

To bi u velikoj mjeri podrazumijevalo da se odgovorni građani navedu da shvate kako da zaštitite sebe i druge, kao i suzbijanje širenja epidemije brzim i efikasnim otkrivanjem kontakata, rekao je Hejman.

Dorit Nitzan naglašava da pristup Švedske možda nije primjenljiv svuda. Druge zemlje bi trebalo da uzmu u obzir da se „u Švedskoj, društveni ugovor između vlade i njenog stanovništva istorijski zasniva na veoma visokom nivou povjerenja“, kazala je. „Na tome se zasniva interakcija između švedskog naroda i vlade.“

Stoga imitiranje švedskog modela ne bi trebalo da znači usvajanje identičnih mjera, poručuje Nitzan.

„Od svake zemlje se mogu naučiti lekcije. Nijedna to nije uradila savršeno, svi su pravili greške. Strategija svake države za suzbijanje kovida-19 trebalo bi da se zasniva na njenoj specifičnoj situaciji i kontekstu, te da bude i naučno opravdana i kulturološki prihvatljiva. To je pristup Švedske.“

Izovr:vijesti.me

Share.

About Author

Leave A Reply