U toku je realizacija projekta „Zajedničkim snagama do bolje socijalne inkluzije RE populacije“ koji sprovodi NVO “Za naše dobro” u partnerstvu sa NVO “Glasnici nade” a podržan je od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Psihološkinja Dijana Sekulić je, gostujući na talasima Radija Berane, kazala da je opšti cilj projekta poboljšanje socio-ekonomskog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kroz izgradnju inkluzivnog i otvorenog društva zasnovanog na borbi i eliminisanju svih oblika diskriminacije kao i doprinos većoj socijalnoj uključenosti osjetljivih društvenih grupa i aktivnom učešću svih relevantnih aktera kako bi se obezbijedio bolji kvalitet života za sve.
“Stvaranje uslova za pružanje kvalitetnog obrazovanja za sve građane Crne Gore predstavlja jedan od osnovnih razvojnih parametara crnogorskog društva, gdje poseban značaj mora biti pružen napretku u obrazovanju manjina čiji je položaj nepovoljan, kao što je to slučaj sa pripadnicima romske i egipćanske zajednice. Kvalitetan obrazovni sistem može pomoći da se nadomjesti socijalno nepovoljan položaj, unaprijede iskustva vezana za učenje, da djeca ostvare svoje potencijale i najvažnije – da se pripreme za aktivnu integraciju u društvo. Kvalitet obrazovanja je to što Romi i Egipćani dobijaju u školama, a što je od suštinskog značaja za uspjeh u školi i akademska postignuća kao i za unapređenje mogućnosti za uspješno uključenje Roma i Egipćana u tržište rada i društvene tokove”, poručila je Sekulić.
Ona je istakla da je u posljednje vrijeme primijećen sve veći broj djece iz RE populacije koja se upisuju u osnovne škole širom Crne Gore i uspješno završavaju osnovno obrazovanje. Dodaje da je slična situacija i sa nekim vrtićima u kojima se uspješno sprovodi inkluzija romske i egipćanske djece, među kojima je, dodaje i beranski vrtić koji je prepoznat kao primjer dobre prakse.
“Predškolsko vaspitanje i obrazovanje od presudnog je značaja za sveukupan rast, razvoj i formiranje ličnosti djeteta. Značaj predškolskog obrazovanja je posebno važan usljed činjenice da u porodičnom okruženju romska i egipćanska djeca nisu u stanju da steknu neophodna početna znanja i vještine koje će im povećati šanse za efektivnost rezultata u osnovnom obrazovanju. Značajan faktor koji utiče na nizak procenat upisa u predškolske ustanove, jesu tradicija i običaji Roma i Egipćana egipćanske djece, nedovoljni materijalni uslovi i nepismenost roditelja, preko nedostatka ličnih dokumenata koja su potrebna za upis djece u predškolske ustanove. Pored toga, problemi sa kojima se suočavaju romska i egipćanska djeca se ogledaju u postojanju jezičkih barijera, s obzirom da je obrazovanje na jeziku koji nije maternji romskoj i egipćanskoj djeci”, pojasnila je psihološkinja Sekulić i naglasila da je povećanje učestalosti izostanka romske i egipćanske djece iz obrazovnog sistema počinje u završnim razredima osnovne škole, ali je, kako ističe, najvidljivije na prelazu iz osnovne škole u srednjoškolski sistem obrazovanja.
“Angažovanjem mentora u obrazovnom procesu koji, između ostalog, edukuju učenike o važnosti obrazovanja omogućava se prelazak sa osnovnoškolskog na srednjoškolski i univerzitetski nivo i smanjuje broj onih koji odustaju od daljeg školovanja. Ono što je važno da znaju je da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava obezbjeđuje stipendije za srednjoškolce, u iznosu od 60 eura mjesečno”, zaključuje Sekulić.
