REKONSTRUISANA SREDNJOVJEKOVNA PANCIRNA KOŠULJA NEPROCJENJIVE VRIJEDNOSTI

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Srednjovjekovna pancirna košulja neprocjenjive vrijednosti, koja se čuva u Polimskom muzeju u Beranama, skoro u potpunosti je nedavno rekonstruisana, zahvaljujući dvojici stranih eksperata koji su o svom trošku boravili u našem gradu i radili taj osjetljiv i važan posao.

Portalu RTCG su u ovoj kulturnoj ustanovi objasnili da je to druga restauracija ove kušulje, od kada je ona u vlasništvu Polimskog muzeja, ali da je sada konačno dobila svoj prvobitni izgled. 

„Pancirna košulja, ili varežnjača, kako je drugi naziv za nju, nalazila se na našem sajtu, i tu je primijetio i za nju se zainteresovao istoričar i specijalsta sa srednji vijek iz Austrije, Sebastijan Volk. On je stupio sa nama u kontakt i izrazio želju da dođe u Berane i vidi u kakvom stanju je pancirna košulja. Tako je sve počelo“, priča kustos Polimskog muzeja, Slobodan Obradović.

Prema njegovim riječima, Volk je odmah vidio da se radi o izuzetnom primjerku, sa oklopom, odnosno tijelom, kapuljačom i preklopom za zaštitu lica.

„Smatrajući da se radi o rijetkoj i izuzetnoj pancirnoj košulji, on je potom stupio u kontakt sa profesorom  i specijalistom za srednjovjekovno oružje u Amsterdamu, Martinom Vajhovenom. Njih dvojica su se ponudili da isto tako o svom trošku dođu u Berane i da pokušaju da rade na njenoj restauraciji“,  priča Obradović.

Dvojica stranih eksperata su ljetos boravili u Beranama  i strpljivo ugrađujući nedostajuće alke u različitim bojama, stvorili su sliku prvobitnog izgleda pancirne košulje.

„U početku su mislili da se radi artefaktu iz desetog vijeka, ali su tokom restauracije utvrdili da je ipak riječ o nešto kasnijem periodu, odnosno petnaestom vijeku i dobu Osmanlija na ovim prostorima. Međutim, najpreciznije vrijeme nastanka i porijekla ove jedinstvene košulje trebalo bi da se zna nakon analiza na eminentnim stranim institutima, što su opet njih dvojica preuzeli na sebe“, kazao je Obradović.

Poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac kaže da je zanimljiva i priča o tome kako je ova košulja pronađena.

„Ova pancirna košulja pronađena je 1936. godine, i dugo se nalazila u privatnom posjedu jedne porodice iz sela Donja Ržanica, kod Berana. U literaturi je naprije opisano da je pronađena u planini Minas, u blizini ovog sela. To je period bronzanog doba. Vjerovatnija je druga priča, i saznanja da kojih smo mi došli, a to je da je košulja pronađena na padini Tumbarica, kod Donje Ržanice, u blizini seskog vodovoda u Alugama“,  kaže Lutovac.

Polimski muzej je iste godine kada je formiran, 1955., otkupio košulju, i njena prva restauracija obavljena je nešto kasnije u Vojnom muzeju u Srbiji.

Pancirska košulja prije posljednje restauracije

Takva je sačuvana do u skorije vrijeme, kao jedan od najvrednijih eksponata istorijske zbirke Polimskog muzeja.

U muzejskom kartonu, pod brojem 163, zapisano je da je košulja izrađena od čeličnih žica, nitovana, da je kapuljača dosta oštećena, kao i da se dosta oštećenja vidi na tijelu. Njena težina je 14 kilograma, a dužina 124 centimetra.

Izlagana je na izložbi „Oružje u Crnoj Gori kroz vjekove“ u Podgorici 2016. godine, a prvi put je široj javnosti predstavio i publikovao Pavle Mijović 1980. godine, u svojoj knjizi „Umjetničko blago Crne Gore“.

„Vjerovatno da bi košulja i dalje bila u stanju u kakvom smo je mi čuvali, da se nijesu pojavili stručnjaci iz Holandije i Austrije. Njima, možemo slobodno reći, dugujemo neizmjernu zahvalnost zbog toga što su došli u Berane i, strpljivo radeći, alku po alku, vratili joj autentičan prvobitni izgled“, kaže direktorica Polimskog muzeja, Violeta Folić.

Sagovornici Portala RTCG ističu da su tokom boravka stranih ekperata imali izvanredno iskustvo, i da su oni izrazili želju da se opet vrate u Berane, i nastave istraživački rad u za njima najbliskijoj oblasti, vezano za srednji vijek.

Polimski muzej u Beranama predstavlja, zapravo, regionalnu kulturnu ustanovu, i u njemu se čuvaju izuzetno vrijedni eksponati.  Arheolozi i drugi ekpserti Polimskog muzeja ističu da Polimlje predstavlja izuzetan arheloški potencijal i prostor, koji je zahvaljujući njihovom entuzijazmu i višedecenijskom radu, u dobroj mjeri istražen. 

Preostaje, kako kažu, da se to neprocjenjivo kulturno blago i arheološka nalazišta bolje valorizuju, a prije svega zaštite kao vrijedna kulturna dobra Crne Gore.

Tufik Softić

Share.

About Author

Leave A Reply