Kako vam može pomoći nutritivna psihijatrija?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Ono što jedete utiče na to kako se osećate. Pažljivim odabirom određenih namirnica možete, barem donekle, uticati na svoje mentalno zdravlje. Ovo bi, u najkraćim crtama, bio sažetak onoga što podrazumijeva nutritivna psihijatrija. Ova oblast potkrijepljena je brojnim istraživanjima koja se bave razumijevanjem odnosa između ishrane i mentalnog zdravlja. Kao rezultat toga, neki psihijatri sada koriste ishranu kao dio strategije liječenja različitih mentalnih bolesti i stanja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 300 miliona ljudi širom svijeta pati od depresije, a podaci pokazuju da je bolest dvostruko češća među ženama nego muškarcima. Različita istraživanja su odavno pokazala da je tipična zapadnjačka ishrana, koja uključuje zašećerena pića, rafinisane žitarice, prženu hranu, prerađeno meso i slatkiše, povezana sa povećanim rizikom od razvoja depresije. Studija iz 2020. godine, objavljena u međunarodnom časopisu za istraživanje životne sredine i javno zdravlje, navodi konkretne primjere hrane koja može povećati ili smanjiti rizik za obolijevanje.

Namirnice bogate omega-3 i mononezasićenim mastima (divlji losos, avokado i ekstra devičansko maslinovo ulje) smanjuju rizik od depresije. Slično je i sa određenim antioksidansima, uključujući flavonoide (koji se nalaze u bobičastom voću, pasulju, citrusima i jabukama).

Nutritivna psihijatrija proučava vezu između hrane i mentalnog zdravlja. Nedostatak određenih hranljivih sastojaka, uključujući magnezijum, folat, cink i vitamine D, B12 i B6, takođe povećava rizik od depresije. Zbog toga je potrebno da u ishranu uvedete što više namirnica koje sadrže magnezijum (mahunarke, avokado, orašasti plodovi, semenke, integralne žitarice i tamna čokolada). Folate ćete naći i u lisnatom povrću, citrusima, špargli i brokoliju. Hrana bogata cinkom uključuje ostrige, pasulj, sjemenke bundeve i indijski orah. Vitamin D se nalazi u lososu, sardini, jajima i pečurkama, mada je za optimalan nivo ponekad potrebno korišćenje suplemenata. Vitamin B6 prisutan je u krompiru, batatu, bananama, lososu i tuni.

Jelovnik bogat povrćem, voćem, ribom, orasima, mahunarkama i maslinovim uljem, uz ograničen unos prerađene hrane, daje sjajne rezultate u prevenciji mentalnih bolesti.

Nutritivna psihijatrija proučava vezu između hrane i mentalnog zdravlja

Bez obzira na to kakvo je vaše mentalno zdravlje, promjena načina ishrane može vam pomoći da se lakše nosite sa stresom. Pored toga, tu su i drugi pozitivni efekti, uključujući potencijalno mršavljenje i jačanje imuniteta. Jedna od posledica zdrave ishrane najčešće je regulisanje nivoa šećera u krvi, holesterola i krvnog pritiska, kao i nesanice.

Izvor: Lepota i zdravlje

Share.

About Author

Leave A Reply