Filijale Atlas banke u Beranama koja se nalazila u atraktivnoj zgradi u centru grada prodata je prije nekoliko mjeseci, ali podaci o novom vlasniku još uvijek nisu objavljeni.
Iako stečajna uprava nije odgovorila na pitanje koje je Portal RTCG uputio putem mejla o detaljima kupoprodajnog ugovora, sa sajta Atlas banke može se saznati da je oglas za prodaju zgrade bivše filijale Atlas banke u Beranama objavljen još u februaru ove godine, a prema posljednjoj objavi na sajtu Atlas banke u stečaju, ta nepokretnost je označena kao “prodato”.
Predmet prodaje obuhvatao je poslovnu zgradu u Beranama upisanu u List nepokretnosti br. 1106 KO Berane, poslovne prostore PD 3 – 318 m² (prizemlje), PD 4 – 264 m² (sprat), PD 5 –34 m², PD 6 – 20 m², sa pripadajućim suterenom od 318 m², kao i 1/2 vlasništva nad dvorištem površine 2.368 m².
Prema dokumentaciji o prodaji i dostupnim informacijama, Atlas banci nije pripadala cijela zgrada.
U javnom pozivu za prodaju iz februara 2026. godine jasno piše – dvorište (kat. parcela 1505) – Atlas banka je bila vlasnik 1/2 idealnog dijela, poslovni prostori PD 3, PD 4, PD 5 i PD 6, zajedno sa pripadajućim suterenom – Atlas banka je bila vlasnik 1/1, odnosno u cijelosti tih posebnih djelova zgrade.
Atlas banka, može se zaključiti, nije bila vlasnik cijele zgrade, odnosno bila je vlasnik svojih poslovnih prostora (oko 950–1.000 m² na više etaža), dok su ostali djelovi zgrade pripadali drugom vlasniku, a zemljište ispod i oko zgrade bilo je u suvlasništvu 1/2.
Prema riječima dugogodišnjih poznavalaca te imovine, druga polovina zgrade pripadala je Centralnoj banci Crne Gore kao pravnom sljedbeniku nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva (SDK), odnosno Zavoda za obračun i platni promet (ZOP). Zbog toga se godinama govorilo da je zgrada „pola Atlas banka, pola Centralne banke“.
Istorija ove znamenite zgrade iz vremena SFRJ objašnjava zašto je danas vlasništvo podijeljeno. 1974. godine izgrađena je reprezentativna zgrada tadašnje banke u Ivangradu, današnjim Beranama, finansirana sredstvima lokalne privrede. U njoj su bili smješteni banka i Služba društvenog knjigovodstva (SDK), odnosno platni promet. Tokom narednih decenija banka je mijenjala nazive od Komunalne banke, preko Osnovne banke, Montenegro banke do Beranske banke. 2002. godine Atlas banka preuzela je Beransku banku, koja je od tada nastavila da posluje kao njena filijala.
Ključni trenutak dogodio se početkom 2000-ih, kada je ukinut Zavod za obračun i platni promet (ZOP/SDK). Imovina koja je služila poslovima platnog prometa nije prešla na Atlas banku, već je ostala u državnom sistemu i postala imovina Centralne banke Crne Gore.
S druge strane, dio koji je koristila Beranska banka, a zatim Atlas banka, ostao je u njenom vlasništvu. Zbog toga je objekat faktički podijeljen između dva vlasnika.
To objašnjava i oglas za prodaju iz stečaja – Atlas banka je prodavala svoje posebne poslovne prostore, a ne cijelu zgradu, dok je na zemljištu imala 1/2 suvlasničkog udjela. Zgrada je etažirana, jer se u svim oglasima Atlas banke prodaju tačno određeni posebni djelovi (PD 3, PD 4, PD 5 i PD 6), dok je dvorište u suvlasništvu 1/2.
Još 2019. godine Atlas banka je nudila iste poslovne prostore u Beranama za početnu cijenu od 398.000 eura, što znači da je vlasnička struktura postojala mnogo prije aktuelnog stečaja.
Stečajna uprava nije odgovorila ni na pitanje našeg portala u vezi sa glasinama da su novi vlasnici glavni trezor nasilno otvorili.
Oglas za prodaju iz februara ove godine obuhvata poslovne prostore i suteren kao dio nepokretnosti, bez ikakve napomene da je trezor izdvojen ili uklonjen, iz čega bi se moglo zaključiti da je trezor vjerovatno ostao dio objekta.
Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Portal RTCG, djelove prostorija zgrade na najatraktivnijem mjestu u Beranama koji su pripadali Atlas banci u površini od ukupno hiljadu kvadratau centru Berana u vlasništvu 1/1, kao i 1/2 dvorište površine 2.368 m², kupila je jedna drogerijska kuća.
Prema pozivu za javno nadmitenje za prodaju imovine u Beranama, Atlas banka je kao početnu cijenu odredila 720 hiljada eura, dok nije poznato koja je cijena postignuta na kraju.
Tufik Softić
