Zimski dani donose sa sobom povećan rizik od prehlada i drugih infekcija kod djece, zbog čega je jačanje imuniteta u ovom periodu od izuzetnog značaja.
Doktorka Gordana Čantrić, pedijatar iz beranskog Doma zdravlja, ističe da su ključni faktori za jačanje dječijeg imuniteta „pravilna i zdrava ishrana, umjerena fizička aktivnost, boravak na svježem vazduhu, održavanje higijene pranjem ruku i nadoknada nutrijenata suplementima“.
Pomoć u ojačavanju imunog sistema djece svakako mogu biti i dodaci ishrani, kao što su vitamini i probiotici.
„Suplementi koji su se pokazali efikasnima u kliničkim ispitivanjima za podizanje dječijeg imuniteta svakako mogu biti od pomoći“, navodi doktorka Čantrić.
Ipak, napominje da je pravilna i uravnotežena ishrana temelj imuniteta.
„Kao najkorisnije namirnice izdvojila bih: bobičasto voće kao što su borovnica i ribizla koje su bogate vitaminima, antioksidansima i aminokiselinama, najbolje je davati ovo voće kao užinu djeci, brokoli, jaja koja su bogata vitaminom D koji nam je neophodan za apsorpciju kalcijuma ali i vitaminima A i B, tamnozeleno lisnato povrće kao što su spanać i blitva, crvena paprika, zelena paprika, kiseli kupus i turšija su dobri probiotici“, naglašava doktorka.
Roditelji mogu primijetiti prve znakove oslabljenog imuniteta kod svoje djece, prateći svoje dijete.
„Djeca se žale na umor, iscrpljenost i loš san. Česti znakovi uključuju alergijske reakcije, ekcem na koži, afte u ustima, naslage na jeziku, povišenu tjelesnu temperaturu koja teško spada, kao i osjećaj hladnoće“, navodi doktorka Čantić.
Iako zimski mjeseci često podrazumijevaju duži boravak u zatvorenim prostorima, yreba imati na umu veoma veliki značaj svakodnevnog boravka na svježem vazduhu.
„Zatvoren prostor, pogotovo onaj u kojem borave djeca je pun različitih mikroba ( vrtići, škole, igraonice…) te stoga kako odrasli tako i djeca treba da borave svakodnevno na svježem vazduhu određeni period. Boravkom na svježem vazduhu djeca povećavaju otpornost na alergije. Djeca koja žive u ruralnijim područjima su mnogo otpornija i zdravija“, kaže doktorka Cantrić, pozivajući se na brojne studije koje to dokazuju.
Roditelji treba da prilagode dužinu boravka napolju vremenskim prilikama i vode računa o toplom odijevanju djece, a „skafander, kapa, šal i rukavice su obavezni“, dodaje doktorka.
Zimski period često donosi infekcije respiratornog sistema.
„Najčešće bolesti u periodu od novembra do marta su infekcije gornjih i donjih disajnih puteva, uključujući kako bakterijske, tako i virusne infekcije“, objašnjava doktorka Čantrić i dodaje da simptomi na koje se najčešće žale pacijenti uključuju „bol u grlu, povišenu tjelesnu temperaturu i kašalj s gustim žućkasto-zelenkastim sekretom“.
Ako dijete često obolijeva od prehlada ili infekcija, doktorka savjetuje izbjegavanje kontakta s oboljelom djecom u kolektivima, umjerenu fizičku aktivnost, redovan san, boravak na svježem vazduhu i pravilnu ishranu.
„Sve ovo, uz dodatke ishrani, pomaže u jačanju imuniteta“, zaključuje doktorka Čantrić.
Milena Bubanja Obradović
