S dolaskom proljeća raste rizik od bolesti koje prenose zaraženi krpelji, pa stručnjaci pozivaju na oprez i zaštitu od krpelja prilikom odlaska u prirodu
Najčešće bolesti koje prenose krpelji su Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rizična grupa izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja, a to su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici i turisti.
Krpelji najčešća prenose Lajmsku boreliozu – bakterijsku bolest koju karakteriše pojava crvenila na koži ovalnog ili prstenastog oblika koji se širi, s bledilom u sredini.
Tu bolest karakterišu povišena temperatura, glavobolja, umor, klonulost i bolovi u mišićima. Kod manjeg broja oboljelih bolest može zahvatiti moždanu koru, na što upućuju simptomi poput snažne glavobolje, kočenja vrata, mučnine i povraćanja, a može dovesti i do upale mozga s poremećajem svijesti.
Srećna je okolnost što se samo mali broj krpelja zarazi prilikom hranjenja na šumskim životinjama. Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, pa ih je najviše u proljeće i rano ljeto, a mogu se sresti i u ranu jesen.
Stručnjaci preporučuju osobama koje u ovo vrijeme odlaze u prirodu da se zaštite prikladnom odjećom i obućom – dugim rukavima i nogavicama uvučenim u čarape i zatvorenim cipelama. Treba hodati obilježenim stazama i izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na tlo.
Takođe preporučuju nanošenje sredstava koja odbijaju krpelje na izloženije dijelove tijela, kao i obavezni pregled i tuširanje nakon povratka iz prirode.
Ako zateknete krpelja na koži ili odjeći, što prije ga odstranite. Pri pregledu posebnu pozornost treba obratiti na dijelove tijela s nježnijom kožom – područje iza uha, potiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena i pupak, dok se kod djece krpelj često može naći i na glavi.
