Porodica ima primarnu ulogu u odgoju i razvoju djeteta, pa je za zdravo odrastanje neophodno toplo porodično gnijezdo, koje na najbolji način podstiče fizički, mentalni i emocionalni razvoj. Nažalost, mnogima je odrastanje uz biološke roditelje iz različitih razloga i okolnosti uskraćeno, ipak, neki od njih imaju sreću da umjesto u dom budu smješteni kod hranitelja.
Iako broj hraniteljanije naročito veliki, pozitivna primjer dolazi upravo iz Berana. Porodica Beriša nesebićno je otvorila vrata svog doma, a ovaj mladi bračni par brine čak tri mališana i obasipa ih pažnjom i ljubavlju.
“Supruga i ja smo u braku četrnaest godina, nemamo djece, pa smo odlučili na ovaj način da pružimo ljubav onima kojima je potrebna. Kod nas su trenutno dva dječaka i jedna djevojčica. Dječake smo uzeli na staranje dok su još bili jako mali, jednog sa sedam mjeseci, a drugog smo uzeli iz porodilišta kada je imao samo tri dana. Djevojčicu smo uzeli kasnije, imala je skoro šest godina kada je stigla kod nas” kazao je Albert Beriša.

Ovaj mladi preduzetnik sa suprugom Marijanom započeo je u prostupak usvajanja dječaka o kojima se brinu, a kako se nada za par mjeseci, kada napuni 30 godina, taj porces će biti biti i završen.
“Želimo da usvojimo dječake, jer se o njima brinemo praktično od rođenja. Starijeg dječaka, koji sada ima šest godina, uzeli smo nakon liječenja u bolnici dok je još bio mali. Drugog dječaka smo prihvatili odmah po rođenju, sada on ima tri godine. Planiramo da usvojimo i treće, ali to ako uspijemo” rekao je Beriša i dodao da je kupio zemljište na kojem će napraviti kuću za djecu kako bi obezbijedio njihovu budućnost.
U Beranama ima 17 hraniteljskih porodica, a 28 djece sa teritorije naše opštine se trenutno boravi kod hranitelja.
“Od ukupnog broja hraniteljskih porodica u Beranama, najveći broj je srdničkih njih 14, dok su tri nesrodničke. Centra za socijalni rad pokriva opštinu Petnjica, u kojoj imamo jednu hraniteljsku porodicu i opštinu Andrijevica u koji su dvije hraniteljske porodice. Od kako sporvodimo kampanju Svako dijete treba porodicu, broj hraniteljskih porodica se povećao, a samim tim i broj djece koja su kod njih smještena. Zakonom o dječjoj i socijalnoj zaštiti predviđeno je pronalaženje alternativnog smještaja djece uzrasta do tri godine, što znači da oni više ne mogu biti smješteni u ustanovu. Centar za socijalni rad pruža sveobuhvatnu podršku porodicama i nastoji da djetetu bez adekvatnog roditeljskog staranja omogućili da živi, raste i razvija se u porodičnom okruženju punom ljubavi” kazala je Marijana Tajić specijalna pedagoškinja u Centru za socijalni rad.

Iako bi boravak u hraniteljskoj porodici trebao biti privremen do rješavanja krize u biološkoj porodici djeteta, te krize se često ne mogu riješiti pa djeca ostaju kod hranitelja do osamostaljenja.
„Sva djeca su smještena kod hranitelja dok su bila maloljetna, a njih osam boravi u hraniteljskim porodicama iako imaju preko 18 godina, jer su nastavili školovanje. Zakonom je predviđeno da u slučaju da štićenik/ca nastavi školovanje pet godina nakon punoljetstva nastavlja da prima nadoknadu, a ukoliko ne nastavi školovanje u perodu do 23 godine prima materijalno obezbjeđenje. Hraniteljske porodice predstavljaju privremeno rješenje dok se ne steknu uslovi da se promijeni oblik zaštite djeteta, kroz usvojenje i vraćanje u primarnu porodicu. Nekada to nije slučaj,pa djeca kod svojih hranitelja borave dok se potpuno ne osamostale” kazala je Tajić.
Djeca smještena u hraniteljsku porodicu imaju pravo na novčanu naknadu u iznosu od 250 eura , dječiji dodatak od 40 eura i besplatno ljetovanje, a hranitelj/ka nadoknadu od 75 eura za jedno dijete i 37,50 za drugo i treće. Hraniteljske porodice imaju subvencije za struju i vodu.
Brojna svjetska istraživanja pokazuju da su djeca koja se smještaju u institucije u ranom djetinjstvu izložena riziku od zaostajanja u fizičkom i psihološkom razvoju, što se jedino može nadomjestiti njegom u toplom porodičnom okruženju.
“Hraniteljstvo je veliki izazov, jako je kompleksno i odgovorno. Hranitelj može biti par ili pojedinac/ka, koji ispunjava kriterijume da postane hranitelj/ka. Pored formalih kriterijuma, ono što je jako važno jeste motivacija, želja i spremnost da se takvoj djeci pruži ljubav, sigurnost i toplina porodičnog doma. U procesu hraniteljstva neophodna je psiho-socijalna podrška i hraniteljima i djeci, koja, uglavnom potiču iz disfunkcionalnih ili porodica koje su zadesile velike tragedije. Nije lak proces prilagođavanja ni za njih, a ni za hraniteljsku porodicu, zato se naš stručni tim trudi da zajednički prevazilazimo teškoće“ kazala je psihološkinja Centra za socijalni rad Marija Stanišić.
Podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja pokazuju da je – od početka kampanje „Svako dijete treba porodicu”, 2013. godine, do danas – više od pet puta povećan broj djece na nesrodničkom hraniteljstvu. A kako je Stanišič kazala taj broj raste i kod nas, što pokazuje da se mijenja svijest naših sugrađa i da postaju otvoreni da svoju ljubav poklone djeci koja su izmještena iz primarnih porodica.

„ Moram da iskažem radost što se stvari mijenjaju na bolje. Trenutno imamo dvije porodice koje su prošle kroz obuku za hranitelje i koje su spremne da prihvate dijete. Hraniteljska porodica može se brinuti najviše o tri djeteta, odnosno dva djeteta sa teškoćama i smetnjama u razvoju. To pravilo se ne odnosi na braću i sestre, jer njih ne razdvajamo nego ih smjštamo u jednu porodicu. Nakon što ih smjestimo kod hranitelja nastavljamo da sa njima radimo i posjećujemo ih. Naši sugrađani hranitelji su u ovom slučaju naši najbolji partneri“ objasnila je Staišić.
U Crnoj Gori centri za socijalni rad međusobno sarađuju, pa u slučaju da nema hraniteljskih porodica u gradu u kojem žive djeca oni se daju na staranje porodici koja je slobodna, iako žive u nekom drugom gradu.
Sve hraniteljske porodice u Beranama prošle su kroz program obuke za standardno porodično hraniteljstvo, a oni koji žele da postanu hranitelji mogu proći kroz obuku za urgentno hraniteljstvo koje zbrinjava djecu koja su žrtve zlostavljanja i zanemarivanja. Ovaj vid hraniteljstva ograničen je na trideset dana u godini.Osim toga, postoji povremeno hraniteljstvo do 45 dana u godini i hraniteljstvo uz intenzivnu ili dodatnu podršku za smještaj djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
Milena Bubanja Obradović