Crna Gora je u 2024. godini ostvarila najviši indeks učešća mladih u regionu 69,7, ali i dalje postoje segmenti koji zahtijevaju dodatna unapređenja, pokazao je najnoviji Izvještaj o Indeksu participacije mladih, koji je predstavila nevladina organizacija Prima.
To je poručeno na predstavljanju rezultata indeksa učešća mladih – 9. izdanje u Podgorici, koji se od 2016. mjeri u Crnoj Gori, zemljama regiona i Turskoj, a koji NVO PRIMA realizuje u okvuru projekta „Stronger Voices for Better Choices“.
Sastanku su prisustvovali sekretar za kulturu, omladinu i odnose sa NVO Opštine Berane Nikola Urošević, pomoćnica sekretara Jelena Raković i savjetnik Nenad Lekić.
Aleksandra Gligorović, predstavnica istraživačkog tima na projektu Indeksa participacije mladih, govoreći o rezultatima, kazala je da Crna Gora u pojedinim oblastima ostvaruje dobre rezultate u poređenju sa zemljama regiona, ali da postoje i oblasti koje zahtijevaju dodatna unapređenja.
Kako je navela, Crna Gora se po ukupnim rezultatima nalazi na prvom mjestu u regionu, dok se iza nje nalaze Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
„Ono što je posebno važno jeste da, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, vidimo pozitivan trend i napredak u većini država, uključujući i Crnu Goru“, kazala je Gligorović.
„Imamo razloga da budemo zadovoljni, ali imamo i razloga za zabrinutost u određenim oblastima u kojima rezultati nijesu onakvi kakve bismo željeli“, navela je Gligorović. Kako je pojasnila, Indeks participacije mladih obuhvata tri ključne dimenzije političku, ekonomsku i društvenu.
Kada je riječ o političkom učešću mladih, Crna Gora bilježi napredak u odnosu na prethodne godine, posebno kada se posmatra procenat mladih u parlamentu, koji je među najvišima u regionu “u tom segmentu Albanija je nešto bolja od nas”.
„Crna Gora ima relativno dobru poziciju u poređenju sa zemljama regiona kada je riječ o zastupljenosti mladih u parlamentu“, navela je Gligorović.
Kada govorimo o mladima na visokim političkim funkcijama u “Crnoj Gori nemamo ministre ili gradonačelnike mlađe od 30 godina”.
Kada je riječ o online alatima za učešće mladih, tu smo uglavnom među boljima.
“Pozitivni trendovi zabilježeni su i u oblasti ekonomskog učešća mladih, gdje Crna Gora takođe ostvaruje najbolje rezultate u regionu za 2024. godinu”, rekla je Gligorović.
Prema njenim riječima “jedan od važnih pokazatelja odnosi se na mlade koji nijesu zaposleni, nijesu u obrazovanju niti na obuci. U tom segmentu Crna Gora je najbliža prosjeku Evropske unije u regionu, sa oko 17 odsto mladih u toj kategoriji, dok je u većini drugih zemalja regiona taj procenat između 20 i 25 odsto”.
„Iako još nijesmo na nivou prosjeka Evropske unije, Crna Gora ima najbolje rezultate u regionu kada je riječ o ovom indikatoru“, naglasila je Gligorović.
Ovo prema njenim riječima ukazuje na određeni napredak u politikama koje se odnose na zapošljavanje i uključivanje mladih.
“U segmentu društvenog učešća mladih, Crna Gora zauzima drugo mjesto u regionu, odmah iza Srbije, što pokazuje da postoji značajan nivo uključenosti mladih u obrazovne i društvene aktivnosti” pojasnila je Gligorović.
Ipak, Gligorović je istakla da postoji prostor za dodatni napredak, posebno kada je riječ o učešću mladih u programima neformalnog obrazovanja, gdje je prema dostupnim podacima oko 6,1 odsto mladih učestvovalo u takvim programima u prethodnom periodu.
Ona je zaključila da rezultati pokazuju da Crna Gora ostvaruje kontinuirani napredak u oblastima koje se odnose na položaj i participaciju mladih, ali da je i dalje potrebno raditi na dodatnom unapređenju politika koje podstiču njihovo aktivnije uključivanje u društveni, politički i ekonomski život.
Gligorović je objasnila da je iza izrade ovog indeksa višegodišnji rad i regionalna saradnja organizacija koje se bave omladinskim politikama.
„Kao što je već pomenuto, iza ovog indeksa stoji ozbiljan rad koji traje gotovo deset godina , od prvog projekta, preko osnivanja mreže, pa do rezultata koje danas imamo“, rekla je Gligorović.
Kako je pojasnila, indeks je razvijen kao alat koji pruža jednostavan i jasan pregled položaja mladih u društvu.
„Indeks je zamišljen kao jedna jednostavna slika stanja skup informacija i brojeva koji omogućavaju da se brzo stekne utisak o tome kakav je položaj mladih u jednoj zemlji“, kazala je Gligorović.
Ona je dodala da se prikupljeni podaci sve češće koriste u procesu donošenja odluka i u izradi javnih politika.
„Ono što radimo jeste da objedinjujemo podatke koje već prikupljaju institucije“, rekla je Gligorović.
„Politička dimenzija odnosi se na mogućnosti mladih da učestvuju u političkim procesima da budu informisani o radu vlade i lokalnih samouprava, da učestvuju u omladinskim strukturama ili da se kandiduju za funkcije“, kazala je Gligorović.
Ona je dodala da ekonomska dimenzija analizira mogućnosti mladih da se uključe na tržište rada i obezbijede ekonomsku nezavisnost.
„To je jedan od ključnih preduslova za samostalan život da mladi mogu da donose odluke o svom životu, planiraju porodicu ili žive nezavisno“, istakla je Gligorović.
Društvena dimenzija, kako je pojasnila, odnosi se na učešće mladih u društvenom životu, obrazovanju, i na indikatore poput siromaštva i socijalne isključenosti.
„Ono čemu se nadamo jeste da veće učešće mladih dovodi do razvoja znanja i vještina, jačanja osjećaja pripadnosti i boljeg psihosocijalnog blagostanja mladih“, kazala je Gligorović.
Istovremeno, dodala je, veća participacija mladih doprinosi i jačanju njihove građanske odgovornosti i spremnosti da aktivno učestvuju u društvenim procesima.
„Društvo treba da prepozna potencijal mladih i da razmišlja kako da njihove talente i energiju usmjeri u pravcu razvoja društva“, naglasila je Gligorović.
Prema njenim riječima, povećanje indeksa doprinosi i kvalitetnijem kreiranju javnih politika, jer omogućava donošenje odluka na osnovu realnih i mjerljivih podataka.
„Povećanje indeksa takođe doprinosi boljem kvalitetu javnih politika i programa za mlade, jer se oni tada kreiraju na osnovu realnih podataka, a ne pretpostavki“, rekla je Gligorović.
Kako je pojasnila, usvajanje Zakona o mladima u Crnoj Gori doprinijelo je sistematskom prikupljanju podataka o mladima uzrasta od 15 do 30 godina.
„Međutim, i dalje postoje podaci koje nijesmo uspjeli obezbijediti u svim zemljama regiona“, navela je Gligorović.
Na kraju je istakla da statistički podaci često predstavljaju prosjek koji može sakriti velike regionalne razlike, zbog čega je važno sprovoditi i dodatna lokalna istraživanja.
„Zbog toga je veoma važno da se uz ovaj indeks rade i dodatna lokalna istraživanja, kako bi se dobila detaljnija slika stanja“, zaključila je Gligorović.
