Za izgradnju dionice Mateševo–Andrijevica država planira da ekspropriše 5.022 kvadratna metra zemljišta kompanije Biotel u Slatini, dok je parcela istovremeno blokirana u okviru istrage protiv Televeksa, pa ostaje otvoreno pitanje šta će biti sa naknadom za eksproprisano zemljište.
Riječ je o parceli koja je povezana sa kompleksom nekadašnje fabrike pelata, ali i sa postupkom koji vodi Specijalno državno tužilaštvo.
Prema dokumentu Vlade Crne Gore, za potrebe izgradnje autoputa predviđena je eksproprijacija 5.022 kvadratna metra zemljišta upisanog na Biotel. Istovremeno, na imovini te kompanije upisana je zabrana raspolaganja u okviru finansijske istrage protiv Televeksa i Vladimira Mijajlovića.
Zbog toga se pitanje autoputa ne završava na trasi i građevinskim radovima. Otvara se i pitanje naknade za zemljište, kao i toga ko će moći da raspolaže novcem koji država bude isplatila.
U odluci Vlade o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju navedena je katastarska parcela broj 1733, odnosno nova parcela 1733/3 u katastarskoj opštini Slatina I.
Iz dostupne dokumentacije ne proizlazi, međutim, da će biti uklonjene fabričke hale. Kao predmet eksproprijacije navodi se dio zemljišta, dok objekti nijesu navedeni.
Imovina Biotela već se nalazi pod blokadom Specijalnog državnog tužilaštva.
Na kompleksu se nalaze industrijski objekti površine oko 5.610 i 436 kvadratnih metara, kao i pomoćni objekat. Ukupna površina dvorišta iznosi oko 26.344 kvadratna metra.
Na toj imovini ranije su upisane hipoteke i drugi tereti zbog dugovanja prema bankama, Investiciono-razvojnom fondu, Opštini Andrijevica i drugim povjeriocima.
Zabrana raspolaganja znači da kompanija ne može slobodno da proda, optereti ili na drugi način koristi imovinu bez saglasnosti nadležnih organa.
Naknada postaje ključno pitanje – eksproprijacija podrazumijeva da država, zbog javnog interesa, može oduzeti zemljište, ali je dužna da vlasniku isplati odgovarajuću naknadu.
U slučaju Biotela, naknada bi trebalo da bude isplaćena za 5.022 kvadratna metra zemljišta. Međutim, zbog blokade i ranije upisanih hipoteka, taj novac ne bi mogao automatski da bude korišćen kao slobodan prihod kompanije.
(Foto: RTCG)
Za sada nije poznato kolika će biti vrijednost eksproprisanog zemljišta, niti na koji način će naknada biti isplaćena. Moguće je da novac bude deponovan do odluke nadležnih organa. Takođe, pravo na taj iznos mogli bi da traže povjerioci, u zavisnosti od tereta upisanih na imovini i odluka koje budu donijete u postupku.
Važno je i da blokada ne znači da je država postala vlasnik zemljišta. Ona samo ograničava raspolaganje imovinom. Eksproprijacija je poseban postupak koji se sprovodi zbog izgradnje autoputa.
U ovom slučaju, ta dva postupka se prepliću: dio zemljišta se oduzima za potrebe državnog projekta, dok je imovina istovremeno obuhvaćena mjerama SDT-a.
Nakon eksproprijacije, najveći dio zemljišta i objekata trebalo bi da ostane u vlasništvu Biotela. Ipak, blokada i dugovi ostaju neriješeni.
Fabrika već godinama ne radi, a radnici su ostali bez posla. Nije poznato ni da li će izgradnja autoputa uticati na pristup preostalom dijelu kompleksa ili na eventualnu obnovu proizvodnje.
Za sada je izvjesno da će država dobiti zemljište potrebno za izgradnju autoputa, dok će Biotel ostati sa manjom površinom i postojećim finansijskim problemima.
U slučaju Televeks, eksproprijacija tako otvara pitanje ne samo koliko vrijedi zemljište koje ulazi u trasu autoputa, već i ko će kontrolisati novac koji za njega bude isplaćen.
Dok se čeka nastavak postupka protiv Vladimira Mijajlovića i ostalih osumnjičenih, imovina Biotela ostaje blokirana, fabrika zatvorena, a dio njenog zemljišta predviđen za izgradnju autoputa.
Portal RTCG je nedavno podsjetio da lokacija gdje se krije podorički biznismen Vladimir Mijajlović u čijem vlasništvu se nalazila i fabrika peleta “Biotel” u Andrijevici, a koji je u bjekstvu godinu i po, do sada nije utvrđena, kao i da crnogorska policija putem Interpola intenzivno za njim i dalje traga.
Mijajlovćeva matična kompanija je “Televeks” u Podgorici, a u bjekstvu se nalazi nakon što je u januaru 2025. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) protiv njega povelo krivični postupak zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe za šverc cigareta.
Ovaj biznismen prije bjeksta nije bio previše eksponiran u javnosti i o njemu se ne zna mnogo. Tužilaštvo mu, međutim, na teret stavlja utaju poreza i pranje novca, za koji se vjeruje da je u značajnoj mjeri “pran” čitavih deset godina i kroz fabriku peleta u Andrijevici.
Viši sud u Podgorici je u odsustvu potvrdio optužnicu protiv njega i drugih osumnjičenih, koji se terete da su nanijeli višemilionsku štetu budžetu Crne Gore. Kiminalna organizacija za koju se vjeruje da joj je na čelu bio Vladimir Mijajlović tereti se prije svega da je švercovala neocarinjene cigarete koje su se prenosile iz Slobodne carinske tone Luke Bar, a zatim i za pranje novca stečenog nezakonitim putem.
Prema optužnici, Mijajlovićevoj grupi koja je brojala 11 članova, na teret je stavljeno da su budžet Crne Gore oštetili za 3,5 miliona eura.
Izvor:rtcg.me
