Hrišćani koji Vaskrs slave po julijanskom kalendaru danas obilježavaju Veliki petak u znak sjećanja na dan kada je Gospod Isus Hrist razapet na krstu na Golgoti i predstavlja najtužniji dan za sve hrišćanske vjernike.
Ovim činom Gospod je pristao na žrtvu raspeća na krst, i time primio sve grehove čovječanstva na sebe.
Prema predanju, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je:
“Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade“.
Na Veliki petak se posti. Običaj je da se na taj dan farbaju vaskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Na Veliki petak se ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Vaskrsa (nedjelje) kada je, po vjerovanju, Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajniji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine slavi u nedjelju, 5. maja.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem djelova jevanđelja o dogadjajima u dane Stradanja.
Na taj dan crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili raspeću.
Stariji ljudi kažu i da ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.
Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.
Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju uskršnja jaja, i pripremaju bogatu porodičnu trpezu za predstojeći praznik.
Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice, vaskršnje ili bogojavljenske.
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se “čuvarkuća”.
