Članovi Organizacije boraca narodnooslobodilačkog rata Berane 1941–1945, predvođeni predsjednikom Petrom Labudovićem, obišli su danas spomen-ploču u mjestu Krševita livada u Lubnicama, gdje je 7. novembra 1941. godine formiran partizanski bataljon „Miloš Mališić“.
Posjeta je organizovana na 25. maj, nekadašnji Dan mladosti u bivšoj Jugoslaviji i datum rođenja predsjednika Josipa Broza Tita.
Predsjednik OBNOR-a Berane 1941–1945 Petar Labudović kazao je da spomen-obilježja posvećena borcima Narodnooslobodilačkog rata predstavljaju trajno svjedočanstvo žrtve i borbe za slobodu.
„Spomen-obilježja podignuta u čast boraca koji su tokom Drugog svjetskog rata stajali na braniku domovine, odlučni da se do posljednje kapi krvi suprotstave fašističkim snagama, svojevrsno su svjedočanstvo kako se životi ugrađuju u slobodarske ideale. Jedno od takvih obilježja je i ovo kojem se i ovog 25. maja, u kanjonu Bistrice, poklanjamo sa dužnim poštovanjem, znajući da ovaj mermerni kamen zrači uzvišenim sjajem brojnih žrtava koje nas podsjećaju da je sloboda koju su izvojevale partizanske jedinice skupo plaćena“, kazao je Labudović.
On je podsjetio da su komandant Vuksan Cemović i komesar Radonja Golubović 7. novembra 1941. godine okupili partizanski bataljon „Miloš Mališić“ sa oko 170 boraca.
„Iz ovog bataljona veliki broj boraca učestvovao je u čuvenoj pljevaljskoj operaciji, a preživjeli su kasnije pristupili Prvoj proleterskoj udarnoj narodnooslobodilačkoj brigadi u Rudom, kao i drugim proleterskim jedinicama. Od preostalih boraca na ovom terenu formiran je novi Beranski bataljon sa jednom četom u Lubnicama i drugom na Polici“, naveo je Labudović.
Govoreći o daljem toku rata, Labudović je kazao da su se partizanske snage, nakon više poraza i neuspjeha, naročito poslije sukoba u Lubnicama 24. januara 1942. godine, povukle sa teritorije beranskog sreza i nastavile borbu na području Mojkovca, Kolašina i Bijelog Polja, gdje je formiran novi Beranski bataljon „Miloš Mališić“.
„Na ovom terenu ostavljeno je oko 50 boraca koji su kao partizanska gerila nastavili organizovanje Narodnooslobodilačkog pokreta. Nedaleko odavde komandant Nikola Šekularac i komesar Miloš Bubanja formirali su Beranski gerilski bataljon. Njegovi pripadnici odmah po formiranju napali su jednu njemačku kolonu u kanjonu Bistrice. Tom prilikom Njemci su imali 12 poginulih i sedam ranjenih, dok je na strani partizana poginuo Milorad Bulatović, a ranjen Mujo Šćekić“, rekao je Labudović.
On je podsjetio i da je na području andrijevičkog sreza, na Zeletinu, formiran Andrijevički partizanski gerilski bataljon koji se sukobio sa njemačkom kolonom na području planine Lise.
„Tom prilikom poginula su tri, a ranjeno pet njemačkih vojnika, dok je na strani partizana poginuo rukovodilac SKOJ-a Milisav Krdžić“, kazao je Labudović.
Prema njegovim riječima, 15. maja 1943. godine od ova dva bataljona formiran je Beransko-andrijevički, odnosno Vasojevićki gerilski bataljon sa oko 140 boraca.
„Njegov komandant bio je Nikola Šekularac, zamjenik komandanta Vido Šoškić, komesar Todor – Đedo Vojvodić, a zamjenik komesara Radivoje Vukićević. U to vrijeme to je bila najveća gerilska jedinica u Crnoj Gori“, naveo je Labudović.
On je ocijenio da je Beransko-andrijevički gerilski bataljon održao borbeni duh i moral stanovništva i predstavljao rasadnik kadrova za popunu brojnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske.
„Od aprila do oktobra 1943. godine bataljon je izgubio 12 boraca, među kojima su Milorad Bulatović, Milisav Krdžić, Mihailo Pantović, Branko Šćekić, Vlajko Obradović, Rajko Ćorac, Mahmut i Sabit Adrović, Vuksan Vulević, dva crvenoarmejca i narodni heroj Miloš Komatina“, rekao je Labudović.
On je poručio da događaji iz tog perioda predstavljaju opomenu da se heroji Narodnooslobodilačke borbe nikada ne smiju prepustiti zaboravu.
„Pripadnici jedinica formiranih ovdje, u kanjonu Bistrice, zaslužuju vječiti pomen. Neka im je vječna slava i hvala. Ponosni smo što pripadamo narodu koji je iznjedrio takve sinove. Zahvaljujući njima imamo i ovakva uzvišena spomen-obilježja i istorijsku priču pred kojom niko ne može ostati ravnodušan“, zaključio je Labudović.
