Danas se oblježava Veliki petak, dan kada je Isus Hrist razapet na krstu na Golgoti. Ovaj praznik je dan velike žalosti, te se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od veselja i proslava, a prema tradiciji na ovaj dan se ne rade nikakvi poslovi, ni u polju, ni u kući. Tog dana nema liturgije. U vrijeme smrti Sina božjeg zemlja se potresla, a sunce pomračilo. Zavjesa u jerusalimskom hramu se pocijepala na dva dijela. Čak su i neprijatelji u strahu izrekli: “Zaista, ovo bješe Sin božji”. Umjesto zvona koja su umukla još prošle večeri, u crkvama se, sve do nedjelje, čuje zvuk klepala. Veliki petak se još naziva i “petak stradanja.
Na ovaj veliki praznik ne služi se liturgija u crkvama, osim ako se ne poklopi sa praznikom Blagovjesti. Od Velikog četvrtka do Vaskrsa se na crkvama ne oglašavaju zvona, jer su ona u pravoslavnoj vjeri znak radosti.
Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje Vaskršnjih jaja, u kojem učestvuju i zabavljaju se prije svega djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će čuvati do sljedećeg Vaskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju kako bi bila plodna i donijela sreću domaćinima.
Veliki petak je najžalosniji dan za hrišćane jer je Isus Hrist bio osuđen i razapet na krstu. Tog dana nema liturgije. U vrijeme smrti Sina božjeg zemlja se potresla, a sunce pomračilo. Zavjesa u jerusalimskom hramu se pocijepala na dva dijela. Čak su i neprijatelji u strahu izrekli: “Zaista, ovo beše Sin božji”.Umesto zvona koja su umukla još prošle večeri, u crkvama se, sve do nedelje, čuje zvuk klepala. Veliki petak se još naziva i “petak stradanja”, a podrazumijeva najstrožiji post. Na ovaj dan, i danas, farbamo uskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji.
Izvor: SD
