Nema naprijed na lijepe oči

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Da je pravosuđe kamen spoticanje na evropskom putu Crne Gore, potvrdio je i najnoviji izvještaj Evropske komisije koja je ocijenila da na tom polju nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju, a važna imenovanja su još “na čekanju” u parlamentu.

”Crnogorski pravosudni sistem je umjereno pripremljen, bez ukupnog napretka. Sprovođenje ključnih pravosudnih reformi stagnira. Još nedostaje odlučna politička posvećenost, potrebna za deblokiranje važnih segmenata tih reformi, a brojna imenovanja u pravosuđe su na čekanju u parlamentu zbog nemogućnosti obezbjeđivanja kvalifikovane većine”, piše u izvještaju za Crnu Goru koji je juče objavljen.

Izvještaj se odnosi na period od juna 2020. do juna 2021.

Navodi se da ostaje zabrinutost zbog institucionalnog učinka Sudskog i Tužilačkog savjeta, a rezultati reformi, posebno oni o sudskoj odgovornosti, i dalje su ograničeni.

”Nezavisnost i profesionalizam sudstva potrebno je dodatno ojačati. Crna Gora nastavlja da ulaže napore u povećanju efikasnost pravosuđa, posebno u pravcu razvoja i promocije alternativnog rješavanja sporova”, piše u izvještaju.

Navodi se da dva savjeta (Sudski i Tužilački) još moraju da pojačaju napore na poboljšanju transparentnosti rada, uključujući objavljivanje potpuno obrazloženih odluka o unapređenjima, imenovanjima i disciplinskim slučajevima.

”Transparentnost se malo poboljšala u slučaju Sudskog savjeta, dok se smanjila u slučaju Tužilačkog savjeta”, piše u Izvještaju.

Dodaje se da Tužilački savjet mora pokazati proaktivniji pristup u rješavanju pitanja u okviru tužilačke organizacije – u pogledu profesionalnog rada šefova državnih tužilaštava i državnih tužilaca, njihove odgovornosti i zaštite ugleda tužilačke profesije.

”Navodi o politički motivisanim akcijama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zahtijevaju vjerodostojan, nezavisan, transparentan i efikasan institucionalni odgovor”, piše u Izvještaju kojeg je juče na sjednici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET) predstavio evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji, a zatim nešto kasnije i u EU Info centru u Podgorici putem video linka.

U Izvještaju se navodi da pravni okvir koji garantuje nezavisnost pravosuđa postoji, ali sudstvo i tužilaštvo se i dalje smatra osjetljivim na političko miješanje.

”Izvještaji o stanovima ili kreditima koje sponzoriše država, pod povoljnim uslovima koji su odobreni prethodnim članovima vlade sudstva i tužilaštva, uključujući visoke funkcionere i one koji se bave politički osjetljivim slučajevima, i dalje izazivaju zabrinutost”, konstatuje se u Izvještaju.

Podsjeća se da je tumačenje pravnih uslova za starosnu penziju sudija i tužilaca sporno nakon što je Zakonom o penzijskom osiguranju iz 2020. godine smanjen opšti starosni uslov za sticanje prava na penziju, odstupajući od odredbi Zakona o radu.

Navodi se da i Sudski i Tužilački savjet smatraju da se novi Zakon o penzijama ne odnosi na njih i da je zahtjev Sudskog savjeta za ocjenu ustavnosti Zakona o penzijama u toku pred Ustavnim sudom.

Crna Gora ostaje ključna tranzitna ruta za drogu

U izvještaju EK piše da je Crna Gora i dalje ključna tranzitna država za trgovinu drogom, posebno za kanabis proizveden u Albaniji.

Podsjeća se da su vlasti u 2020. zaplijenile 3,1 tonu droge (2,4 tone zaplijenjene su 2019), uglavnom marihuane, a u avgustu 2021. policija je u blizini Podgorice zaplijenila više od tone kokaina, vrijednog 100 miliona eura, u najvećoj zapljeni u istoriji države.

Navodi se da je broj predmeta organizovanog kriminala koji su istraženi i procesuirani nastavio da raste, a broj predmeta o kojima je presuđeno na sudovima se skoro utrostručio.

EK poručuje da tek treba da se riješi problem nedovoljnih kapaciteta za skladištenje droge. Crna Gora, dodaju, tek mora da izmijeni relevantne zakonske odredbe u Zakonu o krivičnom postupku, kako bi se omogućilo da se sudu kao dokaz za sudske postupke dostavi samo uzorak psihoaktivne supstance, a ne i njena cijela količina, kao što je sada slučaj.

Korupcija je i dalje rasprostranjena

U oblasti korupcije Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme.

Ostvaren je ograničen napredak, pri čemu su prošlogodišnje preporuke djelimično ispunjene postignutim rezultatima o evidenciji o represiji i sprečavanju korupcije i naporima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da se suoči sa svojim izazovima.

Međutim, ističe se da uprkos proaktivnijem pristupu ASK-a, korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost.

”Postoji potreba za snažnom političkom voljom za efikasno rješavanje ovog pitanja, kao i snažnim odgovorom krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou”, piše u dokumentu i dodaje da je potrebne unaprijediti rezultate u oblasti oduzimanja imovine i pravosnažnih sudskih odluka.

Preporučuje se da se poboljšaju rezultati u sprečavanju korupcije, uključujući efikasne sankcije i konkretne mjere da se upotreba sporazuma o priznanju krivice ograniči na izuzetke, kako bi se poboljšala transparentnost i kredibilitet pravosuđa u odgovoru na korupciju putem dosljednije politike sankcionisanja.

Brinu religijski motivisani napadi

U oblasti slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, navodi se da i dalje brinu religijski motivisani napadi, koji su se nastavili i nakon izbora u avgustu 2020. i tokom 2021. godine.

Podsjeća se da je parlament u januaru 2021. godine usvojio u drugom glasanju izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti (nakon što je prvi put predsjednik države Milo Đukanović odbio da ih potpiše).

”Izmjene su pripremljene u odsustvu javne rasprave i nakon ograničenih konsultacija sa predstavnicima vjerskih zajednica, isključujući Crnogorsku pravoslavnu crkvu”, piše u Izvještaju.

Podsjeća se i da je Vlada najavila potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čiji sadržaj još nije otkriven javnosti, kao i da se nekoliko crkvenih ceremonija i okupljanja desilo uz kršenje kovid mjera.

Nema smislenog političkog dijaloga

U izvještaju EK piše da je nedostatak konstruktivnog angažmana svih aktera u Skupštini spriječio smislen politički dijalog, dodatno polarizirajući politički pejzaž.

“Bojkot plenarnih sjednica većine poslanika, i iz opozicije i vladajuće većine, proizveo je suspenziju donošenja odluka u parlamentu u 2021. godini. Promjena vladajuće koalicije transformisala je dinamiku između izvršne i zakonodavne vlasti”, piše u dokumentu.

Iz EK navode da je Skupština unaprijedila transparentnost rada, komunikaciju s javnošću, te pojačala svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu u cjelini.

“Međutim, vladajuća većina često je pokretala ili usvajala zakone po ubrzanoj proceduri, bez javnih konsultacija i bez da propisno uzme u obzir zahtjeve za pristupanje EU, što je ometalo napredak reformi u vezi sa EU, rizikujući poništavanje prethodnih dostignuća. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost EU reformskoj agendi i uključi se u konstruktivnu koordinaciju s Vladom u vezi zakonodavnih inicijativa”, poručuju iz EK, uz preporuku Skupštini da se ojačaju profesionalni i ekspertski kapaciteti administrativnog osoblja, i da se poboljša političko predstavljanje žena.

Obezbijediti efikasno sudsko praćenje napada na novinare

Ostvaren je ograničen napredak u rješavanju nasilja nad novinarima i medijima.

”Određeni napredak je postignut u istrazi napada vatrenim oružjem na istraživačkog novinara 2018. godine, međutim, ostaje da se obezbijedi efikasno sudsko praćenje ovog slučaja i drugih kritičnih starih slučajeva, uključujući i ubistvo glavnog urednika dnevnih novina ‘Dan’ (Duško Jovanović) 2004. godine”, navodi se u Izvještaju.

U maju 2018. godine, iz vatrenog oružja ranjena je novinarka Olivera Lakić, ispred zgrade u kojoj stanuje.

Poručuje se da su potrebni dalji napori za efikasno istraživanje, vjerodostojno rješavanje i adekvatno sankcionisanje slučajeva napada na novinare.

Dodaj se da su u nekoliko navrata najviši Vladini zvaničnici oštro u javnosti kritikovali rad javnog emitera i određenih privatnih medija.

”Vlasti treba da promovišu okruženje pogodno za istraživačko novinarstvo i slobodu medija, tako što će odmah reagovati i javno osuditi govor mržnje i prijetnje, i uzdržati se od vršenja političkog pritiska na novinare, uključujući i njihove izjave”, navodi se.

Podsjeća se i na presudu na godinu zatvora za posredovanje u švercu narkotika istraživačkom novinaru (Jovo Martinović), što, kako je ocijenjeno, povećava zabrinutost zbog mogućnosti novinara da profesionalno obavljaju svoj posao i bez straha od pravnih posljedica.

Izvještaj je pokazao i da je Crna Gora postigla određeni napredak kada je riječ o ekonomskim kriterijumima i umjereno je spremna za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.

Varhelji: Pravosudna reforma svima u interesu

Varhelji je na sjednici AFET-a poručio da Crna Gora mora da intenzivira napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući kritična područja kao što je sloboda izražavanja, sloboda medija i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Podsjetio je da su sva poglavlja otvorena, ukupno 33, ali je prioritet za dalji progres ispunjavanje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.

Član AFET-a Tomas Vajc pitao je Varheljija na sjednici AFET-a da li je u kontaktu sa predstavnicima opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) u Crnoj Gori, kako bi se eventualno dobili i glasovi njihovih poslanika za izbor čelnih ljudi u pravosuđu.

Varhelji je odgovorio da nije posao EK da razgovara sa opozicionim partijama, već je to posao vlasti i unutrašnjeg političkog dogovora u Crnoj Gori.

”Potrebno je da svi u parlamentu rade na tome. U interesu je svih aktera da se sprovede pravosudna reforma jer bez toga ne može biti daljeg napretka”, rekao je Varhelji.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ukupnog usporavanja integracionog procesa u Crnoj Gori.

Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da su političke podjele pogoršane, uključujući i unutar vladajuće većine.

”Nedostatak konstruktivnog pristupa svih parlamentarnih aktera spriječio je smislen politički dijalog i rezultirao daljom polarizacijom političkog ambijenta”, kazala je ona u EU Info centru na predstavljanju izvještaja EK.

Glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić kazala je da je izvještaj motivišući i veoma izbalansiran i da odražava, prije svega, jedinstvenost Crne Gore u procesu pregovora sa EU.

Ona je rekla da je vizija Crne Gore da bude prva naredna članica EU, navodeći da imaju obavezu da rade na ključnim identifikovanim problemima.

Ocjene u Izvještaju EK očekivane

Potpredsjednica Građanskog pokreta URA, Jovana Marović, kazala je “Vijestima” da su ocjene u izvještaju EK očekivane.

“Raduje konstatovani napredak koji se odnosi na porast broja predmeta organizovanog kriminala koji su istraženi i procesuirani, te policijska saradnja koja je dovela do, kako se u izvještaju navodi, nezapamćene zapljene droge. Ohrabruju i određeni rezultati u borbi protiv korupcije, ali, da podsjetim na stav GP URA – svi napori koji su i koji će tek biti uloženi su ograničeni dok god pravosuđe ne bude depolitizovano, te je ova reforma krovna i prioritetna i, svakako bi trebalo krenuti od izglasavanja Tužilačkog savjeta”, istakla je ona.

Marovićeva kaže da napredak u pregovorima s EU, kao i do sada, zavisi od ispunjavanja mjerila koja se odnose na vladavinu prava, što, prema njenim riječima, znači da ozbiljni zadaci tek predstoje.

“Otuda duboka polarizacija u društvu, koja je u Izvještaju stavljena u središte ocjena o političkim kriterijumima, nestabilna parlamentarna većina, te traženje širokog društvenog konsensuza za važne reforme, pitanja su i problemi na kojima treba prioritetno raditi, paralelno sa procesom demokratizacije”, poručuje ona.

Najniža ocjena u posljednjih šest godina

Iz Instituta alternativa (IA) saopštili su da je Crna Gora, ako se uobičajene ocjene iz izvještaja EK prevedu na numeričku skalu od jedan do pet, još jednom dobila “slabu trojku”.

“Prosječna ocjena napretka za Crnu Goru ove godine najniža je u posljednjih šest godina, i iznosi 3,03, a odnosi se na ocjenu napretka ostvarenog u proteklih 12 mjeseci. Poređenja radi, prosječna ocjena napretka je 2015. iznosila 3,15, a prošle godine 3,18. S druge strane, prosječna ocjena spremnosti, koja podrazumijeva ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, najviša je do sada i iznosi 3,11”, navode iz te NVO.

Oni ističu da Crna Gora u protekloj godini nije ostvarila nikakav napredak u oblasti pravosuđe u okviru poglavlja 23, što je, kako ističu, najgora ocjena do sada u ovoj oblasti, gdje je bilježen ograničeni napredak.

“U čak 30 poglavlja ostvaren je ‘ograničen napredak’, dok je ‘dobar napredak’ zabilježen u svega dva poglavlja – Javne nabavke i Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor. Napretka nije bilo ni u oblasti saobraćaja”, napominju iz IA.

Izvor: vijesti.me

Share.

About Author

Leave A Reply