U Međunarodnoj godini pašnjaka i stočara, kojom su Ujedinjene nacije proglasile 2026-tu, bilo bi posebno značajno da Crna Gora pokrene izradu registra svih katuna, jer bi takva baza podataka omogućila da se utvrdi njihovo stanje, istorijska vrijednost, stepen očuvanosti i potencijal za obnovu.
To je za Portal RTCG kazalo više stručnjaka u toj oblasti, kao i farmera, koji su istakli da je bez pouzdanih podataka teško planirati dugoročnu zaštitu.
Na to su ranije ukazali i iz NVO Regionalna razvojna organizacija Bjelasica, Komovi i Prokletije, kada su početkom godine objavili da je ova godina u Crnoj Gori bitna upravo zbog toga što je praksa izdiga na katune je i zvanično proglašena nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom Crne Gore.
“Ovim priznanjem potvrđeno je ono što su generacije stočara živjele i čuvale vjekovima – da katuni nijesu samo sezonska naselja na planini, već živi sistem znanja, vještina, običaja i odnosa čovjeka i prirode, koji je oblikovao naše pejzaže, identitet i ruralne zajednice” – napisali su oni na društvemim mrežama.
Iz ove nevladine organizacije koja je prepoznata po zaštiti i afirmaciji planina koje su u njenom nazivu, posebnu zahvalnost su izrazili Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i organizaciji Expeditio, koje su zajedno sa njima, predano, stručno i odgovorno radili na procesu zaštite katuna.
“Ovaj rezultat je plod zajedničkog rada naših stočara, institucija, organizacija i ljudi koji duboko razumiju vrijednost žive baštine. Podsjećamo, inicijativu za zaštitu katuna smo predali mi i Udružena seoska domaćinstva Crne Gore. Zahvaljujemo se donatorima koji su u godinama za nama podržali ovaj proces, prevashodno EU fondovima” – napisali su još početkom godine iz Regionalne razvojne agencije.
Dodali su da u godini koja je na globalnom nivou posvećena katunima i pastoralizmu, ovo priznanje predstavlja snažan korak ka daljoj zaštiti, valorizaciji i očuvanju katunskog sistema u Crnoj Gori – za stočare, za mlade koji žele da ostanu na selu i za buduće generacije.
To što su Ujedinjene nacije proglasile 2026. Međunarodnom godinom pašnjaka i stočara, za mnoge zemlje predstavlja priliku da ukažu na značaj održivog upravljanja pašnjacima i očuvanja stočarskih zajednica.
Za Crnu Goru, međutim, ova godina može imati mnogo šire značenje – može postati početak ozbiljne politike zaštite katuna, jedinstvenih planinskih naselja koja vjekovima predstavljaju srce crnogorskog stočarstva.
Katuni, kako ističu farmeri, nisu samo privremena skloništa za stočare tokom ljetnje ispaše, već autentična planinska naselja sa svojom arhitekturom, običajima, organizacijom života i načinom korišćenja prostora.
Na Durmitoru, Sinjajevini, Bjelasici, Komovima, Kučkim planinama, Prokletijama i drugim planinskim masivima, katuni su oblikovali pejzaž i identitet Crne Gore.
Danas, međutim, veliki broj njih je napušten ili se nalazi u lošem stanju, dok se tradicionalni način života ubrzano gasi, o čemu je Portal RTCG u više navrata pisao.
Međunarodna godina pašnjaka i stočara mogla biti bi biti povod za izradu nacionalnog programa obnove katuna, i to ne samo obnove stočarskih naselja, već i ulaganja u puteve, izvore vode, obnovljive izvore energije, digitalnu povezanost i druge uslove koji omogućavaju savremeni život i rad u planini.
Pri sve tome cilj nije pretvoriti katune u vikend-naselja, već omogućiti da oni ostanu mjesta stočarske proizvodnje i života.
Stočari koji još uvijek praktikuju takozvani izdig u katunska naselja smatraju da pitanje katuna nije samo pitanje prošlosti, već i budućnosti crnogorskih planina, jer ako nestanu katuni, nestaće dio identiteta Crne Gore.
Dobro je što je za početak praksa izdiga na katune zvanično proglašena nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom Crne Gore, ali je neophodno da se Međunarodna godina pašnjaka i stočara iskoristi za izradu jedinstvenog registra svih katuna u Crnoj Gori, odnosno da ne ostane sve samo na parcijalnim istraživanjima i pojedinačnim naporima istraživača, dok katuni i dalje nestaju.
Izvor: RTCG
