Lako je primijetiti da se dosadašnje upravljanja prirodnim resursima na području Berana u dobroj mjeri razlikovalo od odredbi koje Crnu Goru definišu kao ekološku državu. O tome svjedoče brojni primjeri, a naročitu devastaciju pretrpjeli su šumski i vodni potencijali.
Dok su mještani Berana nemoćno gledali presušivanje izvora i ogoljene planine, privilegovani pojedinci su uz blagoslov sistema punili džepove uništavajući sjever. Dokazi ukazuju na sistemski ekocid na sjeveru Crne Gore gdje su interesi pojedinaca iz vrha vlasti godinama bili iznad zakona i zaštite životne sredine. Izostanak reakcije nadležnih institucija i tajni dogovori iza zatvorenih vrata ostavili su iza sebe ekološku katastrofu epskih razmjera koju će ispaštati generacije.
Sa ovom konstatacijom saglasni su i predstavnici mjesnih zajednica, navodeći da koncesionari godinama pribjegavaju nemilosrdnom uništavanju prirodnih vrijednosti sjevera Crne Gore. Tvrde da su, zahvaljujući nepoštovanju važećih propisa, ugrožena životna sredina i poremećena prirodna ravnoteža na brojnim mjestima.
– Šekular je najbolji primjer da je već pune tri decenije Crna Gora samo na papiru ekološka država. Ovdje je poremećena prirodna ravnoteža, jer su naše rijeke devastirane i stavljene u cijevi, a šume posječene do te mjere da je to strašno pogledati. Zato pozivamo međunarodne i domaće eksperte da dođu i suoče se sa ugroženim vrijednostima koje nam je majka priroda podarila. Pozivamo ih da dignu glas i stave do znanja da niko nema pravo da sprovodi ekološki genocid nad blagom kojeg imamo – kazao je mještanin Šekulara Vesko Davidović.
Sličnog mišljenja su i mještani Lubnica koji smatraju da stručnjaci konačno moraju da dignu glas i da, kako su naveli, zaustave ekološki zločin koji sprovode tajkuni bliski centrima moći.
– Očigledno je da se opšte dobro i dalje podređuje interesima privilegovanih koncesionara, koji godinama uništavaju prirodne blagodeti. Vrijeme je da krenemo s obnavljanjem šuma i zaštitom voda kako bi i generacijama koje ostaju iza nas ostavili makar dio ove ljepote, a ne samo ruglo. Zato poručujemo da je krajnje vrijeme da država uvede više reda u ovoj oblasti i da sačuva ono što je ostalo iza koncesionara kojima je ta ista država omogućila da nemilice devastiraju prirodno bogatstvo – istakao je predsjednik Mjesne zajednice Lubnice Miloš Raković.
Mještani Beransela ukazuju da su koncesionari minulih godina svojim aktivnostima bitno uticali da u rijekama sjevera dođe do uništavanja ribljeg fonda.
– Naše rijeke, a naročito Lim, su u minulim vremenima bile toliko bogate ribom da su je mještani slobodno rukama vadili. Međutim, koncesionari su vadeći šljunak i pijesak i eksploatišući drvnu masu pored rječnih tokova uništavali brojna mrestilišta. Ujedno, izgradnjom elektrana i stavljanjem rijeka u cijevi ribe su praktično nestale.Tako je došlo do drastičnog smanjenja ribljeg fonda – naveo je Milić Simonović iz Mjesne zajednice Beranselo.
Mještani Vinicke insistiraju da se posebna pažnja usmjeri ka zaštiti vodoizvorišta oko kojih je izvršena doznaka za sječu stabala.
– Nedopustivo je da je doznaka za sječu stabala izvršena u dijelu gdje se nalaze vodoizvorišta sa kojih se naša sela napajaju vodom. Zato apelujemo da stučnjaci čuju naše pozive i sagledaju negativne razmjere koje mogu nastati ako se krene sa daljom sječe šume na ovom području. Neka nas ne ostavljaju da sami golim životima branimo izvore i vodimo rat sa državom i koncesionarima – naveo je predsjenik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović.
Stradaju putevi
Mještani brojnih sela podsjećaju da su svake godine u više navrata slali zahtjeve relevantnim institucijama, zahtijevajući da se spriječi prolazak teških kamiona koji su pričinili ozbiljna oštećenja na lokalnim i nekategorisanim putevima. Međutim, kako navode, malo je šta urađeno da se zaustavi bahato ponašanje koncesionara koji, transportujući balvane sa ovog područja, sistematski uništavaju putnu podlogu.
– Koncesionari i šumokradice svakodnevno transportujući balvane, sa teškim kamionima uništavaju puteve. Nesavjesni pojedinci zanemaruju saobraćajne znakove kojima je zabranjeno kretanje kamionima sa teretima većim od 20 tona. Zato imamo ruiniranu putnu infrastrukturu pred kojom brojni turisti kad dođu sa strane ostaju zaprepašćeni – naveli su mještani Kaludre.
Izvor: Dan
