Berane i sjever, riznica zdrave hrane

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Ovogodišnji Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane i domaće radinosti u Beranama pokazao je da poljoprivreda i proizvodnja domaće hrane mogu biti mnogo više od tradicionalne djelatnosti i da mogu postati jedan od važnih oslonaca budućeg razvoja sjevera Crne Gore.

Više od stotinu izlagača iz Crne Gore i regiona, kao i veliki broj posjetilaca, pokazali su da postoji i proizvodni potencijal i interesovanje za domaće proizvode.

Na jednom mjestu moglo se vidjeti bogatstvo onoga što sjever može da ponudi – od mliječnih i mesnih proizvoda, meda, voća i povrća, do proizvoda od šumskih plodova i tradicionalne domaće radinosti.

Statistika dodatno govori u prilog tome da poljoprivreda i dalje ima značajno mjesto u ekonomiji sjevera. Prema konačnim rezultatima Popisa poljoprivrede iz 2024. godine, u Crnoj Gori je evidentirano 26.711 poljoprivrednih gazdinstava, a među opštinama sa najvećim brojem nalazi se i Berane, sa 2.060 gazdinstava. Više ih imaju samo Bijelo Polje, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.

Posebno ohrabruje razvoj organske proizvodnje. Na području Berana danas je registrovano 45 proizvođača organske hrane, dok ih je na nivou Crne Gore oko 500. Prema dostupnim podacima, čak oko 90 odsto crnogorskih proizvođača organske hrane nalazi se na sjeveru države.

To znači da sjever već sada ima nešto što bi u narednom periodu moglo postati njegov prepoznatljiv proizvodni identitet – hranu proizvedenu u očuvanoj prirodi, na područjima sa dugom tradicijom poljoprivrede i relativno malim intenzitetom industrijske proizvodnje.

Upravo tu treba tražiti i širu razvojnu perspektivu. Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Andrijevica, Petnjica, Plav, Gusinje, Rožaje, Mojkovac, Kolašin i Žabljak imaju različite potencijale, ali mogu nastupati zajedno, kao prostor koji proizvodi hranu čiji kvalitet može postati jedan od simbola sjevera Crne Gore.

Za takav iskorak, međutim, nije dovoljno samo proizvoditi, potrebno je razvijati preradu, pakovanje, sertifikaciju, hladnjače, skladišne kapacitete i organizovan plasman, ali i mnogo snažnije povezivati poljoprivredu sa turizmom i ugostiteljstvom.

Razvoj sjevera kao turističke destinacije istovremeno može biti i veliko tržište za domaće proizvode. Hoteli, restorani, seoska domaćinstva i turistički objekti mogu postati prirodno tržište za ono što se proizvodi u ovom kraju.

Na taj način poljoprivreda prestaje da bude samo proizvodnja za sopstvene potrebe i postaje dio šireg ekonomskog sistema – od njive i farme, preko prerade i ambalaže, do restorana, hotela i krajnjeg kupca.

U tom procesu Berane može imati posebnu ulogu kao jedno od regionalnih središta okupljanja proizvođača, znanja, prerade i plasmana. Otvaranje Kuće poljoprivrede dodatno može doprinijeti da proizvođači dobiju bolju institucionalnu podršku i lakše naprave korak od tradicionalne ka savremenoj proizvodnji.

Sjever Crne Gore zato ne bi trebalo posmatrati samo kroz ono što mu danas nedostaje, već i kroz ono što već ima. A ima mnogo toga: zemlju, vodu, prirodu, tradiciju, ljude i proizvodnju koja još uvijek nije dobila punu ekonomsku vrijednost.

Upravo je zato ovogodišnji sajam u Beranama važan. On je pokazao da potencijal nije samo na papiru. Taj potencijal je već na štandovima, u domaćinstvima, na farmama i u rukama ljudi koji proizvode.

Sljedeći korak je da se od tog potencijala napravi sistem u kojem će se mlijeko sa sjevera prerađivati u prepoznatljiv domaći proizvod, voće pretvarati u sokove, džemove i druge proizvode sa većom vrijednošću, med i proizvodi od šumskih plodova dobijati ozbiljan brend i ambalažu, a kvalitetna hrana iz ovog kraja završavati na stolovima širom Crne Gore, regiona i van njega.

Ako se u tome uspije, korist neće imati samo pojedinačni proizvođač. Korist će imati selo, grad i cijeli sjever. Otvaraće se nova radna mjesta, mladi će imati više razloga da ostanu, a poljoprivreda će ponovo dobijati mjesto koje joj pripada u ekonomskom razvoju ovog prostora.

Sajam u Beranama je pokazao da sjever ima potencijal za proizvodnju zdrave hrane, samo je pitanje kako ga iskoristiti. Ako se napravi pravi spoj proizvođača, institucija, investitora, turizma i tržišta, sjever Crne Gore može od područja sa velikim, ali nedovoljno iskorišćenim potencijalom postati prepoznatljiva regija domaće i zdrave hrane.

Berane u tom kontekstu ne mora biti samo mjesto gdje se održava sajam. Može biti mjesto odakle će krenuti jedna šira razvojna priča – priča o tome da se od onoga što sjever ima napravi ono što će njegovim ljudima donijeti više posla, više prihoda i više razloga da svoju budućnost grade upravo ovdje.

Share.

About Author

Leave A Reply