Poznato je da su u doba socijalizma poljoprivredne zadruge bile nosioci razvoja na sjeveru Crne Gore.
Međutim, tokom tranzicionoh procesa došlo je do gašenja svih zadruga i zatvaranja njihovih otkupnih centara i seoskih prodavnica, dok su raspoloživi objekti i imovina prepušteni konstantnom propadanju. U međuvremenu, i pored brojnih najava, nije došlo do ponovnog formiranja centara za otkup tržnih viškova. Na to ukazuju i devastirani i oronuli zadružni objekti na području Plava i Gusinja. Među njima su ruinirani i u korov urasli objekti u naselju Brezojevice, koji su svojevremeno pripadali Poljoprivrednoj zadruzi iz Plava. Oni godinama svjedoče kako je bivša državna imovina ostavljena na milost i nemilost zubu vremena. Radi se o dva objektima koji su sagrađeni za držanje stoke, čija zajednička dužina iznosi blizu 200 metara. Pored ovih objekta i tamošnjeg zemljišta plavska zadruga je imala svoje prodavnice, mesaru, kao i po hiljadu ovaca i petsto govedi. Imala je svoj otkupni mljekarski lanac, poljoprivredne mašine i štošta drugo. Sva ta imovina je zapuštena i u fazi je propadanja, dok je 2006. godine zapaljena i uništena cijela arhiva koja je svjedočila o uspješnom poslovanju plavske zadruge koja je bila nosilac razvoja u ovom kraju. Mještani i ne znaju u čijem se vlasništvu trenutno nalaze ovi objekti, uz konstaciju da nije dobro što nije pronađen model da se nekadašnje zgrade za držanje stoke sačuvaju od propadanja i stave u neku odgovarajuću funkciju.
Pomena nema ni od Poljoprivredne zadruge u Murinu koja je, pored toga što je imala svoje prodajne punktove, vršila otkup tržnih viškova i šumskih plodova. Bivši radnici navode da je prava šteta što su se poljoprivredne zadruge na ovakav način preselile u prošlost.
– Ovi krajevi su išli naprijed kad su radile zaduge koje su upošljavale znatan broj ljudi. Te zadruge su bile nosioci sveukupnog razvoja. Međutim, odjednom sve je to predato propadanju, što je neoprostiva greška. Jednostavno neko se poigrao sa vrijednom državnom imovinom – navodi bivši radnik zadruge u Murinu Milutin Šoškić.
Nakupci vode glavnu riječ
Poljoprivredni proizvođači i oni koji se bave sakupljanjem šumskih plodova ukazuju da nije dobro što na području Plava i Gusinja više nema otkupnih centara i što svoje tržne viškove uglavnom prodaju nakupcima.
– Nekad smo imali otkupne centre i organizovani otkup tržnih viškova i šumskih i drugih plodova. Danas od toga nema ništa. Jednostavno, tržištem gospodare nakupci koji praktično ispod ruke kupuju ono što vrijedni poljoprivrednici proizvedu. Sve ovo ukazuje da se ne vodi dovoljno računa o zaštiti domaćeg proizvoda, razvoju poljoprivrede, proizvodnji zdrave hrane i otkupu ljekovitog bilja i šumskih plodova – navode poljoprivrednici.
Sličnu sudbinu doživjela je i poznata poljoprivredna zadruga “Aljo Hot” iz Gusinja, koja je upošljavala i do sto radnika i koja je je svoje poslovne objekte imala i u Podgorici. I ona je poslije višegodišnjeg uspješnog poslovanja prestala sa radom. Imovina ovog nekad jakog privrednog kolektiva decenijama je bila predmet različitih prodaja, ali nikada više nije stavljena u funkciju razvoja Gusinja.
izvor-dan
