Jedna od najugroženijih i najtajanstvenijih ptica evropskih planinskih šuma, tetrijeb, i dalje opstaje u Crnoj Gori, a posljednja zapažanja na planini Mokra, u beranskoj opštini, nedaleko od Čakora i Prokletija, ulivaju novu nadu da ova rijetka vrsta još nije izgubila svoje mjesto u crnogorskoj prirodi.
Na video snimku koji je Portalu RTCG poslao jedan ljubitelj planine i prirode, napravljenom na planini Mokra iznad Murine, vide se dva prelijepa primjerka za koje stručnjaci smatraju da su vjerovatno ženke ili mladunci ove ptičje vrste.
“Prišao sam vrlo blizu i uspio da ih snimim. Tu je nadmorska visina oko dvije hiljade metara. Njegov drugi naziv – gluhan, ne znači da je gluv kako neko misli, već u vrijeme parenja pjeva i proizvodi vrlo glasan zvuk. Tada na trenutak može biti manje oprezan. Ovaj susret visoko u planini bio je predivan i nezaboravan” – kazao je ovaj čitalac našeg portala.
Iako pojedinačni snimci, kažu stručnjaci, ne predstavljaju dokaz da se populacija tretrijeba uvećala, oni su izuzetno značajni jer potvrđuju da tetrijeb i dalje koristi staništa koja su dugo smatrana potencijalnim, ali nedovoljno istraženim.
Za ekologe, svaka potvrda prisustva ove vrste predstavlja vrijedan podatak za praćenje njenog statusa i planiranje mjera zaštite.
Tetrijeb je poznat kao jedna od najosjetljivijih ptica planinskih ekosistema. Za život mu je potrebno veliko, mirno i očuvano šumsko područje, bez intenzivnog uznemiravanja ljudi. Upravo zbog toga njegovo prisustvo često predstavlja pokazatelj zdravlja čitavog ekosistema. Tamo gdje opstaje tetrijeb, uglavnom su sačuvane stare šume, bogata flora i fauna i prirodni procesi koji omogućavaju život mnogim drugim vrstama.
Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u regionu u kojoj se tetrijeb još može pronaći u planinskim predjelima, prije svega na Prokletijama. Potvrda njegovog prisustva na Mokroj, smatraju stručnjaci, mogla bi ukazivati na to da između ovih planinskih masiva i dalje postoji prirodna povezanost staništa, što je od ključnog značaja za dugoročni opstanak vrste. Takvi prirodni koridori omogućavaju kretanje jedinki, razmjenu genetskog materijala i stvaraju uslove za formiranje stabilnijih populacija.
Ornitolozi, međutim, upozoravaju da je prerano govoriti o oporavku populacije. Da bi se moglo zaključiti da se broj tetrijeba povećava, neophodna su višegodišnja istraživanja, praćenje brojnosti mužjaka na pjevalištima, potvrda uspješnog gniježđenja i prisustva mladih jedinki. Tek takvi podaci mogu pokazati da vrsta ne samo da opstaje, već se i uspješno razmnožava.
Najveće prijetnje tetrijebu i dalje predstavljaju gubitak i fragmentacija staništa, nekontrolisana sječa šuma, izgradnja infrastrukture u planinskim područjima, uznemiravanje tokom perioda razmnožavanja, kao i klimatske promjene koje mijenjaju uslove života u visokoplaninskim predjelima.
Zbog toga svako novo zabilježeno prisustvo ove rijetke ptice predstavlja mnogo više od zanimljive vijesti. To je, smatraju ekolozi, podsjetnik da Crna Gora još uvijek posjeduje vrijedne prirodne predjele koje je neophodno sačuvati. Opstanak tetrijeba nije važan samo za očuvanje jedne vrste, već i za očuvanje ukupnog biodiverziteta planinskih ekosistema, koji predstavljaju jedno od najvećih prirodnih bogatstava naše države.
Ako se u narednim godinama potvrdi da tetrijeb redovno boravi i razmnožava se na Mokroj, to bi moglo prema mišljenju stručnjaka predstavljati jednu od najznačajnijih vijesti za zaštitu prirode u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija.
Takav razvoj događaja pokazao bi da očuvani planinski kompleksi i dalje imaju snagu da sačuvaju vrste koje su u velikom dijelu Evrope postale rijetkost.
Tetrijeb (gluhan, Tetrao urogallus) u Crnoj Gori, osim na Prokletijama, živi uglavnom u Nacionalnom parku “Durmitor”, kao i na planinama Bjelasica, Komovi, Zeletin, Ljubišnja, Vojnik, i drugim visokoplaninskim šumskim područjima.
Crna Gora nikada nije objavila nacionalni popis tetrijeba poput onih koji postoje u Sloveniji ili Švajcarskoj. Iz stručnih radova i projekata može se izvući okvirna slika procjena da u Crnoj Gori danas živi između 200 i 500 jedinki tetrijeba (gluhana), pri čemu većina stručnjaka smatra da je realniji broj bliži donjoj polovini tog raspona.
Najveći gubici zabilježeni su na planinama gdje su stare četinarske šume fragmentisane ili intenzivno korišćene. Nasuprot tome, područja kao što su Nacionalni park Durmitor i Nacionalni park Prokletije i dalje predstavljaju najvažnija utočišta ove vrste.
Iako Crna Gora danas ima relativno malu populaciju tetrijeba, ona je dio šire dinarske populacije koja je još uvijek povezana sa populacijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji. Nasuprot tome, u mnogim zapadnoevropskim zemljama populacije su male, izolovane i u ozbiljnom opadanju.
U Velikoj Britaniji i Škotskoj ima svega oko hiljadu jedinki i vrsta se smatra jednom od najugroženijih ptica u zemlji. Španija ima kantabrijsku podvrstu sa manje od 200 jedinki, koja je kritično ugrožena. U Njemačka, Češka, Austrija i drugim državama Alpa tetrijeb je još prisutan, ali su mnoge populacije fragmentisane i zahtijevaju intenzivne programe zaštite.
Ilustracija (Foto: NPCG)
U odnosu na sjever Evrope, situacija je obrnuta. U Švedskoj, Norveškoj i Finskoj žive stotine hiljada tetrijeba, jer imaju ogromne površine očuvanih šuma.
Najveći problem u Crnoj Gori nisu krivolovci, već sječa i fragmentacija starih četinarskih šuma, izgradnja šumskih puteva i uznemiravanje tokom perioda parenja. To su isti faktori koji su doveli do opadanja populacija širom srednje Evrope.
Upravo zato ovaj snimak sa planine Mokra napravljen ovih dana govori u prilog činjenici da je crnogorska populacija vrijedna zbog toga što predstavlja jedan od posljednjih očuvanijih dijelova dinarske populacije tetrijeba.
