Korišćenje preparata sa zaštitnim faktorom (SPF) jedna je od najvažnijih preventivnih mjera u dermatologiji, a njihova djelotvornost nije mit već naučno dokazana činjenica. Upravo zato ovogodišnja kampanja Euromelanoma nosi slogan „Manje mitova, više SPF-a“, sa ciljem da građanima pruži tačne i naučno potvrđene informacije o zaštiti kože.
Kako ističe dr Vera Babić, specijalista dermatovenerologije u KBC Berane, UV zračenje predstavlja dokazani faktor rizika za nastanak melanoma i drugih karcinoma kože, ali i glavni uzrok prijevremenog starenja kože.
„Zaštita od sunca nije pitanje estetike, već ulaganje u zdravlje kože. UV zračenje odgovorno je za pojavu fleka, bora i brojnih znakova prijevremenog starenja, ali i za oštećenje DNK ćelija kože koje može dovesti do razvoja malignih oboljenja“, kaže dr Babić.
Prema njenim riječima, čak do 80 odsto vidljivih znakova starenja kože posljedica je hronične izloženosti UV zračenju.
“Dugotrajno izlaganje suncu dovodi do razgradnje kolagena i elastina, što rezultira pojavom bora, gubitkom tonusa i elastičnosti kože. Redovna upotreba SPF-a značajno usporava ove procese i pomaže očuvanju zdravog izgleda kože“, navodi ona.
UV zraci imaju ključnu ulogu i u nastanku hiperpigmentacija, poput melazme, sunčanih lentigina i postinflamatornih fleka, koje se često pogoršavaju upravo zbog izlaganja suncu.
Dr Babić podsjeća da zaštita nije potpuna čak ni kada se nalazimo u hladu.
„UV zraci se odbijaju od vode, pijeska, betona, snijega i drugih površina, pa značajan dio zračenja dospijeva do kože i kada nismo direktno izloženi suncu“, objašnjava ona.
Zaštita od sunca, naglašava, treba da postane navika od najranijeg djetinjstva, jer se veliki dio ukupnog UV oštećenja kože akumulira upravo tokom prvih godina života.
„Djeca i tinejdžeri, posebno tokom boravka na otvorenom, treba da koriste preparate sa širokospektralnom zaštitom. Najčešće preporučujemo SPF 50, uz dodatne mjere zaštite kao što su šeširi, zaštitna odjeća i boravak u hladu tokom perioda najjačeg sunčevog zračenja“, ističe dr Babić.
Govoreći o razlikama između zaštitnih faktora, ona navodi da SPF 30 blokira približno 97 odsto UVB zraka, dok SPF 50 blokira oko 98 odsto.
„Razlika postoji, ali nije velika. Mnogo je važnije pravilno nanijeti proizvod i redovno ga obnavljati nego oslanjati se isključivo na što veći broj na pakovanju“, objašnjava ona.
Savremena dermatološka kozmetika danas nudi formulacije prilagođene svim tipovima kože. Za masnu i aknama sklonu kožu preporučuju se lagani fluidi i gelovi bez komedogenih sastojaka, dok suvoj koži više odgovaraju hranljive kreme. Osobe sa osjetljivom kožom i rozaceom treba da biraju proizvode bez parfema i sa minimalnim rizikom od iritacije.
„Najbolji SPF je onaj koji odgovara vašem tipu kože i koji ćete koristiti svakodnevno“, preporučuje dr Babić.
Iako mnogi koriste dekorativnu kozmetiku sa zaštitnim faktorom, ona upozorava da šminka sa SPF-om ne može u potpunosti zamijeniti kremu za zaštitu od sunca.
„Količina pudera ili druge dekorativne kozmetike koju nanosimo obično nije dovoljna da obezbijedi deklarisanu zaštitu. SPF krema treba da bude osnova svakodnevne zaštite, dok šminka sa SPF-om može predstavljati dodatni sloj zaštite“, dodaje dr Babić.
Za efikasnu zaštitu, SPF je potrebno obnavljati svaka dva sata tokom boravka na otvorenom, kao i nakon kupanja, pojačanog znojenja ili brisanja peškirom.
Dr Babić navodi da su najčešće greške koje ljudi prave nanošenje premale količine proizvoda, neredovno obnavljanje zaštite i korišćenje SPF-a samo tokom ljetnjih mjeseci.
„Za lice, vrat i uši preporučuje se takozvano pravilo dva prsta – količina preparata istisnuta duž kažiprsta i srednjeg prsta. Većina ljudi nanosi znatno manje od preporučene količine, pa je stvarna zaštita niža od one koja piše na pakovanju“, kaže ona.
Posebno upozorava da se često zaboravlja zaštita ušiju, vrata, šaka, stopala i usana, iako su upravo te regije među najizloženijima sunčevom zračenju.
Govoreći o jednom od najčešćih mitova, dr Babić ističe da korišćenje SPF-a ne dovodi do nedostatka vitamina D.
„Naučni podaci pokazuju da je za sintezu vitamina D dovoljan relativno kratak boravak na suncu. U zemlji poput Crne Gore, sa velikim brojem sunčanih dana tokom godine, većina ljudi će sintetisati dovoljne količine vitamina D i uz redovno korišćenje zaštite od sunca“, navodi ona.
Posljednjih godina na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju tvrdnje da su SPF preparati štetni ili da predstavljaju marketinški trik. Međutim, dr Babić naglašava da takve tvrdnje nisu utemeljene na naučnim dokazima.
„Potencijalni rizici SPF preparata ne mogu se porediti sa dokazanim štetnim efektima UV zračenja, koji uključuju oštećenje DNK ćelija, prijevremeno starenje kože i povećan rizik od razvoja karcinoma kože“, ističe ona i upozorava da prirodna ulja ne mogu zamijeniti preparate sa zaštitnim faktorom jer nemaju dokazanu i standardizovanu zaštitu od UV zračenja.
SPF nije dozvola za neograničeno izlaganje suncu.
„Ne postoji zdravo tamnjenje kože. Preplanulost predstavlja odbrambeni odgovor kože na UV oštećenje i znak da je koža već pretrpjela određeni stepen oštećenja izazvanog sunčevim zračenjem. Cilj savremene fotoprotekcije nije postizanje preplanulog tena, već očuvanje zdravlja kože i smanjenje rizika od nastanka karcinoma kože“, zaključuje dr Vera Babić.
Milena Bubanja Obradović
