TREZOR ATLAS BANKE DAVNO “OSLOBOĐEN SADRŽAJA”, ZLATA NEMA

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Policiji u Beranama nikada nije bio prijavljen nestanak kilograma najčistijeg zlata koji je pripadao Fondu zdravstva i navodno čuvan u trezoru nekadašnje filijale Atlas banke u ovom gradu prije uvođenja stečaja. To je Portalu RTCG kazao sagovornik iz Odjeljenja bezbjednosti Berane, koji je zapamtio mnogo naizgled neobjašnjivih slučajeva krađa.

On se osvrnuo na stariji slučaj Atlas banke, koji već deceniju izaziva znatiželju.

“U policijskoj karijeri sam se svega nagledao. Zabilježene su krađe svega i svačega, od kojih su neke za rubriku vjerovali ili ne. Da je prijavljen nestanak kilograma zlata iz Atlas banke, o tome bi postojao makar pisani trag, a ja taj trag nigdje nisam vidio“, rekao je ovaj policijski službenik.

Prema njegovim riječima, nije nemoguće da je zlato nestalo ranije i da je kasno primijećeno, a potom to niko nije smio da prijavi.

“Onda je uveden stečaj, i to je za onoga ko je eventualno otuđio zlato došlo kao naručeno. Tragovi su nestali, i sada samo možemo da nagađamo. Nema pisanih tragova u policiji o prijavi, nema tragova nakon uvođenja stečaja. I tu je kraj, to bi sada bilo vrlo teško istraživati“, rekao je taj sagovornik iz policije.

Portal RTCG je ranije pisao o tome da je jedan od bivših radnika ispričao da se u trezoru Atlas banke u Beranama u trenutku uvođenja stečaja, makar na papiru, nalazio kilogram najčistijeg zubarskog zlata.

To zlato je, kako je objasnio, čuvano nekoliko decenija i pripadalo je Fondu zdravstva još iz vremena kada je zlato kao materijal upotrebljavano u stomatologiji.

“Ključna stvar je u tome što u trenutku kada je uveden stečaj i kada je zatvorena i naša filijala, nije formirana komisija i što komisijski i zapisnički nije konstatovano da zlata nema. Ostavila ga je na čuvanje jedna bivša direktorica koja je otišla za Beograd, i ono je tu stajalo možda i tri decenije prije uvođenja stečaja“, kazao je bivši radnik beranske filijale Atlas banke.

On smatra da je tada morao biti i urađen popis imovine koja je zatečena, i tada bi sa sigurnošću mogli kazati da je zlato eventualno nestalo prije toga.

“Toga dana, 5. aprila 2019. godine, bez ikakve najave sačekali su kraj radnog vremena, i kada smo svi izašli, ne znajući ništa, jednostavno su zaključali vrata i postavili obezbjeđenje. Mnogima od nas su lične stvari ostale unutra i nismo mogli da ih uzmemo“, tvrdi taj nekadašnji bankarski službenik.

Stečajna uprava je jednom prilikom saopštila ovim povodom da u trenutku uvođenja stečaja nije bilo ničega u trezorima, odnosno da su bili slobodni, ili kako su se izrazili, „oslobođeni od sadržaja“.

Prije nego je pristupila Atlas sistemu, banka u Beranama je bila preteča svih banaka u ovom regionu, i u njoj je njoj čuvana sva dokumentacija svih bivših privrednih preduzeća još iz vremena SFRJ.

Postojeća zgrada je izgrađena 1974. godine od sredstava gradske privrede, koja je u to vrijeme bila treća u Crnoj Gori. Tada je postojala samo ova banka. Ta banka se poslije rata zvala Komunalna banka Ivangrad, Andrijevica i Plav.

Zatim je mijenjala ime u Osnovnu banku, potom u Montenegro banku. A 1992. godine se izdvojila iz sistema Montenegro banke i tada je formirana Beranska banka. Beranska banka je 2003. godine pripojena Atlas banci.

Portal RTCG je kontaktirao i neke od starijih stomatologa koji su objasnili da je zubarsko zlato najvrjedniji materijal i da je moralo biti najveće čistoće, odnosno dvadesetčetvorokaratno, ili čistoće 97 odsto. Danas je izuzetno skupo i rijetko se koristi.

Samo najstariji stomatolozi se još sjećaju kada je, dok je stomatologija pripadala javnom zdravstvu, tadašnji Fonda zdravstva pokrivao troškove i takvih usluga.

Prema javno dostupnim podacima zlato nikada nije potpuno prestalo da se koristi u stomatologiji, ali su ga postepeno u posljednjoj deceniji prošlog vijeka, između 1990. i 2000. godine, zamijenili jeftiniji i pristupačniji materijali. Tehnički i dalje postoji kao opcija, ali vrlo skupa.

Cijena kilograma najčistijeg zlata na svjetskom tržištu kreće se oko 150 hiljada eura, dok je na crnom tržištu vrijednost značajno veća. Uprkos tome, zlatu iz nekadašnje filijale Atlas banke u Beranama nema traga, i kako se čini, ostaće tajna ko je i kada „trezor oslobodio od sadržaja“.

Tufik Softić

Share.

About Author

Leave A Reply