Na dionici dugoj 1.560 metara, koja obuhvata kritične tačke u naselju Dolac, biće izgrađen sistem koji će trajno zaštititi grad od poplavnih talasa Lima. Uporedo sa zaštitnim funkcijama, ovaj pojas će biti transformisan u modernu zonu za rekreaciju
Opština Berane nastavlja realizaciju jednog od svojih najznačajnijih infrastrukturnih i ekoloških projekata – regulacijom korita rijeke Lim. Nakon radova u užoj gradskoj zoni, fokus je sada stavljen na drugu fazu projekta, koja obuhvata dionicu dugu 1.560 metara od Talumskog mosta pa sve do ulaza u Tifransku klisuru.
Realizacijom tog projekta, na području naselja Dolac, ne samo da će se grad zaštiti od poplava već će građani dobiti moderan prostor za rekreaciju uz samu rijeku. Firma Paming izradila je Elaborat o procjeni uticaja planiranih radova na životnu sredinu koji je na javnoj raspravi do 25. maja.
Radovi će se odvijati u dvije faze – na dvije poddionice. Prva, dužine 880 metara, podrazumijeva izgradnju nasipa i obaloutvrda od kamenog materijala, čija će kruna služiti kao novo gradsko šetalište. Projektom je predviđeno da staza bude popločana behaton pločama, opremljena modernim mobilijarom, klupama i zaštitnim ogradama, dok će zeleni pojas sa lišćarskim drvećem, zasađenim na svakih deset metara, pružati neophodan hlad i estetsku vrijednost. Druga poddionica, duga 680 metara, fokusiraće se na blaže zasijecanje i produbljivanje korita kako bi se osigurao optimalan protok vode bez narušavanja stabilnosti terena.
Posebna pažnja u tehničkom rješenju posvećena je zaštiti postojeće komunalne infrastrukture. Naime, trasa je korigovana u odnosu na prvobitno idejno rješenje kako bi se izbjegla kolizija sa fekalnim kolektorom koji se proteže duž desne obale Lima. Ovim je osigurano da reviziona okna kanalizacije ostanu izvan regulisanog korita, čime se omogućava njihovo nesmetano održavanje i dugovječnost.
Izazovi lokacije
Lokacija obuhvaćena projektom predstavlja specifičan hidrološki i geotehnički teren. Na lijevoj obali nalazi se stambeno naselje Talum, koje je decenijama bilo ugroženo čestim izlivanjima rijeke zbog niske i neuređene obale. S druge strane, desna obala je na znatno većoj koti, ali podložna eroziji. Lim na ovom potezu karakterišu velike oscilacije vodostaja, a maksimalni proticaji, takozvane „stogodišnje vode“, mogu dostići i blizu 800 kubnih metara u sekundi, što je bio ključni parametar za dimenzionisanje nasipa.
Elaborat identifikuje i potencijalne negativne uticaje, prvenstveno tokom faze izgradnje. Među njima su zamućenje riječne vode usljed zemljanih radova, uticaj na lokalni biodiverzitet, te mogućnost narušavanja stabilnosti kosina pri naglim promjenama nivoa podzemnih voda.
Stručna analiza postojećeg stanja na rijeci Lim ukazuje na ozbiljne probleme nestabilnosti riječnog korita i smanjenog kapaciteta za prihvatanje poplavnih talasa, što ugrožava okolna područja tokom kišnih sezona. Ključni uzrok ovakvog stanja je nedostatak adekvatnih vodoprivrednih objekata u čitavom slivu, ali i višegodišnja praksa koja nije bila usklađena sa ekološkim i tehničkim standardima.
Poseban problem predstavlja eksploatacija riječnog nanosa koja se, uprkos koncesijama, često sprovodila bez precizne projektne dokumentacije i uz nedovoljnu kontrolu. Rezultat toga je proizvoljno deponovanje materijala i izmještanje manjih korita radi pristupa mehanizaciji, čime je ozbiljno narušen prirodni režim prenosa nanosa.
Ovim antropogenim uticajima pridružuju se i specifične prirodne karakteristike sliva. Manje pritoke Lima, sa svojim velikim uzdužnim padovima, nakon intenzivnih padavina formiraju brze bujične talase. Na ušćima ovih pritoka dolazi do naglog taloženja nanosa, što stvara ,,uspor“ vode i izaziva plavljenje uzvodnih zona. Rizik dodatno pojačava neplanska sječa šuma u slivu koja pospješuje eroziju, iako se u posljednje vrijeme u pojedinim područjima bilježi blagi oporavak šumskog pokrivača – konstatovano je u Elaboratu.
Mjere prevencije
Kako bi se ti rizici sveli na minimum, projektant je propisao stroge mjere zaštite. Stabilnost dna korita i sprečavanje podlokavanja biće osigurani betonskim stabilizacionim pojasevima i popločavanjem nožica nasipa kamenom u cementnom malteru. Za sve kosine preporučen je nagib od 1:1,5, koji se pokazao kao najsigurniji čak i u seizmički aktivnim uslovima.
Kao ključna mjera za zaštitu od erozije i očuvanje prirodnog izgleda, planirano je zatravljivanje svih površina hidrosjetvom (ubrizgavanje smjese za ozelenjavanje koja odmah stvara zaštitni sloj na kosini) i ugradnja reno madraca (pljosnate žičane korpe ispunjene kamenom za zaštitu od ispiranja) na završnim slojevima nasipa. Takođe, preporučeno je da se najzahtjevniji iskopi vrše isključivo tokom sušnog perioda godine kako bi se izbjeglo ispiranje materijala u vodotok.
U okviru prve faze projekta je izgrađeno 1.600 metara obaloutvrde između dva gradska mosta. Taj posao, vrijedan 4,40 miliona eura, konzorcijum „HSV“ i „Kolubara“ završio je u novembru prošle godine.
Projekat se realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i Svjetskom bankom, kroz regionalni program „Sava – Drina koridor“. Ukupna investicija za ovaj dio Crne Gore iznosi oko 15 miliona eura, a osim Berana, obuhvata i radove u Bijelom Polju (radovi okončani), Plavu i Gusinju.
izvor-pobjeda
