Srpska pravoslavna crkva danas slavi dan svog utemeljivača.
Od polovine 19. vijeka Savindan se slavi kao školska slava. Sveti Sava je slavljen i kao zaštitnik zanata.
U srpskim pravoslavnim hramovima na današnji dan se proslavlja spomen osnivača Srpske pravoslavne crkve. Sveti Sava je svoju otadžbinu preporodio i prosvijetlio, bio učitelj pobožnosti i čestitosti.
Sveti Sava je bio najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko. Kada se zamonašio na Svetoj gori uzeo je ime Sava. Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i autokefalna Srpska pravoslavna crkva.
Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.
Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, sveti Sava je osnovao manastir Hilandar i izgradio još 14 manastira, zbog čega je ostao zabilježen kao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj gori.
Knez Miloš Obrenović je 1823. godine naredio da se Dan Svetog Save obilježava kao školska slava u Srbiji.
Sveti Sava je ustanovljen kao školska slava na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja u Kragujevcu, 2. januara 1840. godine, odlukom Sovjeta Knjaževstva Srbskog i iste godine proslavljan u Kragujevcu i Beogradu.
Sveti Sava je napisao manastirske tipike – Karejski, Hilandarski i Studenički tipik. Prevodio je sa grčkog važne pravno-teološke tekstove i Zakonopravilo, što je prevod Justinijanove Šeste novele. To važno pravno djelo određuje odnose crkve i države putem takozvane simfonije.
U Hilandaru je 1198. godine osnovao prvu bolnicu.
Preminuo je u tadašnjoj bugarskoj prestonici Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku iz hodočašća u Jerusalim, poslije jedne diplomatske misije za Bugarsku arhiepiskopiju.
Prema zapisima iz tog vremena, glas o njegovoj smrti stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije.
Njegove mošti su iz Trnova prenijete i sahranjene u manastiru Mileševa 6. maja 1237. godine.
Svetosavska akademija u Beranama održana je prekjuče, u Hali sportova, pred nekoliko hiljada okupljenih građana. Pozdravno slovo je govorio episkop budimljansko-nikšićki Metodije, besjedio je književnik Milutin Mićović, dok su u kulturno-umjetničkom programu učestvovali etno grupa „Trag“, guslar Mileta Pantović, KUD „Kolo“ iz Berana i dječji hor „Mladenci“.
Radio Berane je direktno prenosio ovaj događaj, a video snimak je moguće pogledati na našoj Fejsbuk stranici.






