Na visoke temperaturama najviše reaguju hronični bolesni, među kojima su i srčani. Hronični srčani bolesnici posebno su ugroženi, jer zbog visoke temperature i vlažnosti vazduha, imaju osjećaj otežanog disanja, objašnjava za CdM načelnik Kardiologije u Kliničko bolničkom centru Berane dr Aleksandar Babović, specijalista interne medicine i kardiologije.
Prema njegovim riječima, prekomjerno izlaganje toploti kod srčanih bolesnika može dovesti do naglog smanjenja krvnog pritiska i redistribucije krvi, odnosno protoka od oboljelih u zdrave segmente srca, jer se bolesni krvni sudovi slabije šire nego zdravi.
“Kod bolesnika sa suženjem “glavnog ventila” na izlasku iz srca, aortnom stenozom (suženje) može doći i do pojave bolova u grudima koji liče na anginu pektoris, kao i gubitka svijesti, kao i srčane slabosti. Prekomjerno i neumjereno izlaganje toploti i suncu, inače, značajno povećava rizik za srčani udar i šlog (moždani udar) od kojih umire čak dvije trećine svjetske, pa i naše populacije”, ističe on.
Dr Babović je kazao da u pojavi srčanih oboljenja i infarkta miokarda uz visoki krvni pritisak, dijabetes, pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu, nasljednu osnovu, fizičku neaktivnost i izloženost hroničnom stresu kao pratećim faktorima rizika, u ovakvim vremenskim uslovima podložniji su muškarci.
Načelnik kardiologije u KBC Berane pojašnjava kako srčani bolesnici treba da se ponašaju u ovakvim okolnostima.
“Oni mogu da upražnjavaju svaku fizičku aktivnost, ali primjerenu godinama starosti, osnovnoj bolesti koju imaju, terapiji koju uzimaju i uslovima spoljašnje sredine. Obavezno treba da izbjegavaju sunce u toku napora, napor u vrijeme visoke vlažnosti i veoma visokih temperatura. Ukoliko se putuje u predjele sa još toplijom klimom, organizmu prvo treba dozvoliti da se prilagodi novonastalim uslovima, što znači da prvih nekoliko dana obavezno treba izbjegavati veću fizičku aktivnost”, kaže dr Babović i dodaje da najviše srčanih udara događa se preko ljeta, u prva četiri dana od dolaska na ljetovanje.
Posebno su ugroženi bivši sportisti srednjih godina, koji se poslije desetak godina neaktivnosti upuštaju u velike fizičke napore, ne znajući da su bolesni. U takvim okolnostima oni vrlo lako mogu da imaju kardiovaskularni dogadjaj tipa akutnog infarkta ili naprasne smrti, naglašava dr Babović.
On savjetuje da kretanje i fizička aktivnost su veoma korisni za smanjenje “lošeg” (LDL) i povećanje “dobrog” holesterola u krvi. Istina, kako je kazao, povoljan efekat važi samo za zdrave osobe i stabilne bolesnike na optimalnoj terapiji.
“Bolesnici koji imaju česte bolove u naporu, a naročito u miru, ne bi smjeli da se izlažu fizičkom naprezanju. Kod njih fizički napor može da izazove pogoršanje bolesti, infarkt, pa čak i iznenadnu smrt. Posebno je opasno naglo izlaganje naporu u uslovima visoke temperature i dugotrajne izloženosti suncu, ukoliko ne postoji adekvatna rehidracija”, objašnjava dr Babović
Prema njegovim riječima, na visokim temperaturama srčani bolesnici bi trebalo da unose dovoljne količine tečnosti, odnosno najmanje dva litra dnevno. Slanu hranu i vodu bogatu mineralima,kako ke kazao, treba izbegavati jer podiže arterijski pritisak i pravi zastoj u plućima, povećava otoke nogu i otežava spavanje na ravnom.
“Obilni obroci su takođe opasni, jer povećavaju cirkulaciju u sistemu za varenje, jer uzimaju krv iz srčane cirkulacije, što pacijenta dovodi u identično stanje kao kada je izložen fizičkom naporu. Za ove bolesnike posebno je pogubno naglo izlaganje velikom naporu posle obilnog obroka na visokoj temperaturi”, zaključuje načelnik Kardiologije u KBC Berane dr Aleksandar Babović.
Izvor: CDM
