Ujedinjene nacije (UN) saopštile su danas da je 2020. došlo do dramatičnog pogoršanja gladi u svijetu – većina toga vjerovatno je posljedica koronavirusa.
Kako je saopšteno iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) iz Kancelarije UN u Beogradu, i ove godine je pet agencija UN (FAO, UNICEF, WHO, IFAD i WFP) sastavilo izvještaj kojim se mjeri stanje gladi u svijetu.
“Iako uticaj pandemije tek treba u potpunosti istražiti, izvještaj više agencija procjenjuje da je prošle godine oko desetine globalne populacije – do 811 miliona ljudi bilo pothranjeno. Ovaj broj ujedno nagovještava da će biti potreban ogroman napor da bi svijet ispunio svoje obećanje da će se glad iskorijeniti do 2030. godine”, ističe se u saopštenju.
Iz UN navode da je ovogodišnje izdanje Stanja o sigurnosti hrane i ishrane u svijetu prva globalna procjena ove vrste u eri pandemije.
Kazali su da Izveštaj zajednički objavljuju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Svjetski program za hranu UN (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija Organizacija (WHO).
“Nažalost, pandemija i dalje otkriva slabosti naših prehrambenih sistema, koje ugrožavaju živote i egzistenciju ljudi širom svijeta”, pišu šefovi pet agencija UN-a u ovogodišnjem Predgovoru.
Oni dalje upozoravaju na “kritični trenutak”, čak iako nove nade polažu u povećani diplomatski zamah.
“Ova godina nudi jedinstvenu priliku za unapređenje sigurnosti hrane i ishrane kroz transformisanje prehrambenih sistema sa predstojećim Samitom UN-a o prehrambenim sistemima, Samitom o ishrani za rast i COP26 o klimatskim promjenama.”
“Ishod ovih događaja”, dodaje petorka, “nastaviće da obliku drugu polovinu Dekade akcije za ishranu UN” – opredjeljenje za globalnu politiku koja tek treba da postigne svoj cilj.
Detaljne brojke
Iz UN je saopšteno da je već sredinom 2010-ih glad počela da raste, raspršujući nade da će moći da se obuzda .
“Uznemirujuće je što je 2020. godine glad narasla i u apsolutnom i u proporcionalnom smislu, nadmašujući rast stanovništva: procjenjuje se da je oko 9,9 procenata svih ljudi bilo pothranjeno prošle godine, naspram 8,4 procenta u 2019. Više od polovine svih pothranjenih ljudi (418 miliona) živi u Aziji; više od trećine (282 miliona) u Africi; a manji dio (60 miliona) u Latinskoj Americi i na Karibima. Ali najoštriji porast gladi zabilježen je u Africi, gdje je procijenjena prisutnost pothranjenosti – od 21 posto stanovništva – više nego dvostruko veća od bilo koje druge regije”, poručili su iz UN.
U saopštenju se navodi i da je na drugim mjrenjima, 2020. godina bila mračna.
“Sveukupno, više od 2,3 milijarde ljudi (ili 30 procenata globalne populacije) nije imalo pristup adekvatnoj hrani tokom cijele godine. Ovaj pokazatelj, poznat kao rasprostranjenost umjerene ili ozbiljne prehrambene nesigurnosti skočio je u jednoj godini koliko u prethodnih pet zajedno. Nejednakost polova se produbila – na svakih 10 muškaraca koji nisu sigurni za hranu 2020. godine bilo je 11 žena koje nisu sigurne za hranu (u poređenju sa 10,6 u 2019)”, kazali su iz UN.
Navode i da je pothranjenost opstala u svim oblicima, a da su djeca platila visoku cijenu.
“U 2020. godini procjenjuje se da je preko 149 miliona mlađih od pet godina bilo zaostalo u razvoju ili prenisko za njihove godine; više od 45 miliona – preslabo ili pretanko za svoju visinu; i skoro 39 miliona – prekomjerne težine. Pune tri milijarde odraslih i djece i dalje su ostali bez zdrave ishrane, uglavnom zbog prevelikih troškova. Skoro trećina žena reproduktivnog doba pati od anemije. Globalno, uprkos napretku u nekim oblastima – na primjer, više novorođenčadi se hrani isključivo majčinim mlijekom – svijet nije na putu da postigne ciljeve za bilo kakve nutritivne pokazatelje do 2030. godine”, piše u saopštenju.
Ostali pokretači gladi i neuhranjenosti
Iz UN su poručili da je u mnogim djelovima svijeta pandemija pokrenula brutalnu recesiju i ugrozila pristup hrani.
“Ipak, i prije pandemije, širila se glad. Napredak u smanjivanju neuhranjenosti je izostajao. Ovo je tim više bilo u zemljama pogođenim sukobima, klimatskim ekstremnim uslovima ili drugim ekonomskim padovima ili borbom protiv velike nejednakosti – što sve izvještaj identifikuje kao glavne pokretače nesigurnosti u hrani, koji imaju povratni i kombinovani negativan uticaj. Prema trenutnim trendovima, Stanje sigurnosti hrane i ishrane u svijetu procjenjuje da će Cilj održivog razvoja (Nulta glad do 2030. godine) biti promašen za gotovo 660 miliona ljudi. Od ovih 660 miliona, oko 30 miliona može biti povezano sa dugotrajnim efektima pandemije”, piše u saopštenju.
Šta se (još) može učiniti
Iz UN navode da kao što je navedeno u prošlogodišnjem izvještaju, transformisanje prehrambenih sistema od suštinskog je značaja za postizanje sigurnosti hrane, poboljšanje ishrane i stavljanje zdrave ishrane na dohvat ruke svima.
Poručili su i da ovogodišnje izdanje ide dalje i daje šest “puteva transformacije”.
Oni se, kako kažu autori, oslanjaju na “koherentan skup politika i investicionih portfolija” kako bi se suprotstavili pokretačima gladi i neuhranjenosti.
U zavisnosti od određenog pokretača (ili njihove kombinacije) sa kojim se suočava svaka zemlja, izvještaj podstiče kreatore politike da:
• Integrišu humanitarne politike, politike razvoja i izgradnje mira u konfliktnim područjima – na primjer, kroz mjere socijalne zaštite kako bi se spriječilo da porodice prodaju svoju oskudnu imovinu u zamjenu za hranu;
• Povećaju klimatsku otpornost u prehrambenim sistemima – na primjer, dajući malim poljoprivrednicima široki pristup osiguranju od klimatskog rizika i finansiranju zasnovanom na prognozama;
• Jačaju otpornost najugroženijih na ekonomske nedaće – na primjer, kroz programe podrške u robi ili u novcu kako bi se smanjio uticaj pandemijskih šokova ili nestabilnost cijena hrane;
• Intervenisati duž lanaca snabdijevanja kako bi se smanjili troškovi hranljivih namirnica – na primjer, podsticanjem sadnje bio-ojačanih usjeva ili olakšavanjem pristupa tržištu uzgajivačiima voća i povrća;
• Boriti se protiv siromaštva i strukturnih nejednakosti – na primjer, jačanjem prehrambenih lanaca vrijednosti u siromašnim zajednicama kroz transfere tehnologije i programe sertifikacije;
• Ojačati prehrambeno okruženje i promijeniti ponašanje potrošača – na primjer, uklanjanjem industrijskih transmasti i smanjenjem sadržaja soli i šećera u sadržaju hrane, ili zaštitom djece od negativnog uticaja reklamiranja hrane.
Iz UN su poručili i da izvještaj takođe poziva na “prilagođavanje mehanizama upravljanja i institucija” kako bi se omogućila transformacija.
“Kreatorima politike predlaže se savjetovanje sa najširom javnošću, osnaživanje žena i mladih i proširenje dostupnosti podataka i novih tehnologija. Iznad svega, autori urgiraju, da svijet mora da djeluje sada ili da gleda kako se pokretači gladi i neuhranjenosti ponavljaju sa sve većim intenzitetom u narednim godinama, dugo nakon što je prošao šok pandemije”, zaključuje se u saopštenju.
