Pjesnik i pisac Miličko Miketić, iza sebe je ostavio objavljen i sistematizovan opus od 13 štampanih djela, koji je ostao nepoznat njegovom zavičaju, prijateljima i sapatnicima sa kojima je dijelio svjetlost i tamu.
Iako je bio slijep, poezija i prozni zapisi Milička Miketića nijesu bili prilagođeni slijepim i slabovidim licima.
Zahvaljujući naporima Organizacije slijepih za Berane, Andrijevicu, Plav i Rožaje, kao i Opštine Berane i Centra za kulturu dio književnog stvaralaštva Milička Miketića štampan je na Brajevoj azbuci i snimljen u MP3 formatu, čime je postao dostupan slijepim i slabovidim licima.
Tim, i povodom Dana bijelog štapa, u Narodnoj biblioteci “Dr Radovan Lalić” upriličeno je književno veče “Lirski kaleidoskop Milička Miketića”.
Predsjednik Organizacije slijepih za Berane, Branko Raičević, kazao je da je Bijeli štap simbol samostalnosti, koji koriste osobe sa oštećenim vidom.
“Ovaj dan se svuda u svijetu obilježava, a posljednih sedam – osam godina u Beranama se organizuje centralna državna manifestacija”, istakao je Raičević.
Ovo književno veče, sekretar Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Damjan Ćulafić, doživio je kao jedan vrlo važan dio sveukupnog kulturnog života našeg grada.
“U mojoj percepciji, bijeli štap nije samo simbol nečega što su prepreke slijepim i slabovidim licima. Bijeli štap može biti simbol uspjeha koja su slijepa i slabovida lica postigla na polju nauke i umjetnosti. Na tako nešto me pokreće saznanje da je neslućene visine u muzici uspio da dosegne jedan Andrea Bočeli ili na polju književnosti Horhe Luis Borhes”, rekao je Ćulafić.
Dodaje da je još kao student čitao da jedna od antičkih definicija pravde glasi – “da je pravda stalna i trajna volja svakome dati njegovo pravo”.
“Čini mi se da je ono što traže naši prijatelji iz Saveza slijepih prirodno pravo koje im, kao ljudima koji su u svemu ravnopravni sa nama, a u nekim oblastima i u prednosti, pripada”, zaključio je Ćulafić.
Prijatelj lokalne Organizacije slijepih za naš i još tri susjedna grada – Remzija Ramusović je, pozivajući se na principe nediskriminacije, jednakih mogućnosti, pristupačnosti, potpunog i efikasnog učešća i uklapanja u zajednicu, koji su proklamovani u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, uputio poruku da zajedno, ovdje u Beranama, možemo i hoćemo da stvaramo preduslove za puno i aktivnije učešće u društvenoj zajednici svih osoba sa invaliditetom.
“Svjesni smo prepreka sa kojima se susreću slijepa i slabovida lica i lica sa teškoćama u korišćenju štampanih materijala da pristupe objavljenim djelima, da bi postigli jednake mogućnosti u društvu. Svjesni smo i potrebe da se proširi broj djela u pristupačnom formatu, kao i da se unaprijedi bibliotečki fond, mi smo odlučili da prvi korak ka tome bude ovo veče koje smo posvetili našem sugrađaninu i književnom stvaraocu, pokojnom Miličku Miketiću”.
Pojasnio je da je način, metodologija i principi prilagođavanja i stvaranja uslova, kojim bi se omogućio pristup objavljenim djelima, od strane lica koja su slijepa, slabovida ili na drugi način onemogućena da koriste štampane materijale, sačinjen dogovorom u Marakešu, usvojenom od strane država članica Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) na Diplomatskoj konferenciji.
“Marakeški sporazum, Crna Gora je ratifikovala ove godine, i on čini skup mjera i akivnosti, koji obavezuje državu i lokalne samouprave, čijom primjenom se olakšava pristup štampanim djelima, prilagođavajući ih za korišćenje slijepim osobama, osobama sa oštećenjem vida ili osobama sa drugim poteškoćama u korišćenju štampanih materijala”, naglasio je Ramusović.
Naša Beranka, diplomirana pravnica i članica Saveza slijepih Crne Gore Anđela Dragović, pročitala je par pjesama Milička Miketića štampanih na Brajevom pismu, koje su dio predstavljenog izvoda iz njegovog kniževnog stvaralaštva.
Govoreći o obilježavanju Međunarodnog dana bijelog štapa, Dragović je kazala da je važan segment o kojem treba razgovarati pristupačnost koja je dosta opsežan segment funkcionisanja osoba oštećenog vida, koji obuhvata i kulturne sadržaje.
“Nepristupačnost institucijama, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, koje se u određenoj mjeri odnose na nepostojanje taktilnih traka, deskripcije, ogleda se i kada govorimo o stvaralaštvu. To se manifestuje na način da osobe oštećenog vida, samim tim što nemaju dovoljan broj poetskih sadržaja na Brajevom pismu i u MP3 formatu – nijesu u dovoljnoj mjeri ohrabrene da se u potpunosti afirmišu i daju svoj maksimum”, rekla je Dragović.
O stvaralaštvu pokojnog Milička Miketića, govorio je dugogodišnji prijatelj Organizacije slijepih iz Berana, književnik i novinar Braho Adrović.
“Miličko Miketić je stvaralac koji je objavio blizu dvadesetak knjiga poezije i proze, za šta je potrebno imati dosta vremena da bi se samo mogla pročitati sva ta djela, a isto tako nije lako i do njih doći, jer naše biblioteke nijesu u mogućnosti da otkupe makar po jedan primjerak knjiga zavičajnih stvaralaca. Neko je kazao da čovjek ako za svog života zasadi makar jedno drvo, učinio je nešto značajno za planetu. Dodao bih, ako neko napiše makar jednu knjigu, učinio je nešto dobro za čitavo čovječanstvo, ostavio je trajan biljeg i spomenik. Kada to pođe za rukom slabovidom licu, ili kada se radi kao u slučaju Milička Miketića, licu sa potpuno oštećenim vidom, onda je to ravno podvigu. Kako je on napisao dvedesetak knjiga, onda je to dvadesetostruki podvig”, istakao je, između ostalog, Adrović.
Na kraju književne večeri, predsjednik Organizacije slijepih za Berana, Branko Raičević, uručio je direktorici Centra za kulturu Slobodanki Ivanović, primjerke štampane poezije Milička Miketića, koji su prilagođeni slijepim licima na Brajevoj azbuci i u MP3 formatu.
Na taj način beranska biblioteka, među prvima u Crnoj Gori, posjeduje materijal prilagođen licima sa oštećenim vidom, što je ujedno prvi korak u stvaranju uslova da ova lica koriste čitaonicu i biblioteku u Beranama.
Književno veče je dio projekta koji Opštinska organizacija slijepih realizuje uz finansijsku pomoć Opštine Berane i JU Centar za kulturu Berane.
Andrija Turčinović
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BERANE
