SOCIJALNA POMOĆ PORASLA OD 82 CENTA DO EURO I PO

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) u Crnoj Gori je poslednjim usklađivanjem povećano od 82 centa do 1,56 eura, pokazuju podaci koje je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja dostavilo “Danu”.

Prema podacima ministarstva, do 1. jula materijalno obezbjeđenje za pojedince iznosilo je 68,57 eura, a sada je povećano za 82 centa i iznosi 69,39 eura.

Materijalno davanje porodicama sa dva člana sada je 83,33 eura, što je za 99 centi više nego ranije, kada je bilo 82,34 eura.

Familije sa tri člana sada imaju primanje od 100,02 eura, što predstavlja uvećanje od 1,19 eura, a za četvoročlane porodice kojih je, prema statističkim podacima i najviše u Crnoj Gori, socijalna pomoć sada iznosi 118,07 eura, 1,40 eura više nego ranije kada je bila 116,67 eura.

Socijalno primanje za porodice sa pet i više članova, kao i djece bez roditeljskog staranja, sada iznosi 131,92 eura, odnosno 1,56 eura više, u odnosu na ranijih 130,36 eura.

Na pitanje koliko je korisnika socijalne pomoći u Crnoj Gori, iz ministarstva kažu da je najviše korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice bilo u septembru – 7.732 porodice sa 26.250 članova.

– Broj korisnika dodatka za njegu i pomoć u septembru ove godine iznosio je 19.298, korisnika lične invalidnine 2.924, naknade roditelju ili staratelju korisnika prava na ličnu invalidninu 2.439 – kažu iz ministarstva i dodaju da su troškovi sahrana isplaćeni za 72 lica.

Članovi skupštinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje ocjenjuju da su socijalna davanja nedovoljna, ali je dobro da se ona ne smanjuju, dok se na povećanju mora raditi.

Poslanica Demokratskog fronta Maja Vukićević ocjenjuje da socijalna davanja u Crnoj Gori još nijesu na tom nivou da mogu obezbijediti dostojanstven život.

– Pozitivno je što se iznos socijalnih davanja promijenio i sad je nešto veći, ali ono na čemu treba raditi je da se stvore nova radna mjesta, ojača ekonomija kako bi broj korisnika ovih davanja bio manji i kako bi ljudi koji su radno sposobni mogli da žive od svog rada. Naravno, za onu kategoriju korisnika socijalnih davanja koji iz objektivnih razloga ne mogu da učestvuju na tržištu rada treba omogućiti dostojanstven život, i visinu socijalnog davanja koja pokriva osnovne životne potrebe – istakla je Vukićevićeva.

Prema ocjeni poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše, shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti visina materijalnih davanja usklađuje se polugodišnje, 1. januara i 1. jula tekuće godine, sa kretanjem troškova života i prosječne zarade zaposlenih na teritoriji Crne Gore u procentu koji predstavlja zbir polovine procenta rasta, odnosno pada troškova života i polovine procenta rasta, odnosno pada zarada.

– Ako bi procenat koji predstavlja zbir polovine procenta rasta, odnosno pada troškova života i polovine procenta rasta, odnosno pada zarada doveo do negativnog usklađivanja, zakonski je predviđeno da se onda u tom slučaju visina materijalnih davanja ne usklađuje. Potpuno je jasno da u situaciji drastičnog povećanja cijena namirnica, koje se kreće i do 40 odsto a u nekim slučajevima i značajno više, ogromnog povećanja cijena dizela i benzina za čak 35 centi po litru, u poslednjih godinu dana koje je uslovilo i rast cijena razne robe i usluga, smanjenja broja nezaposlenih za 27 hiljada u odnosu na isti period prošle godine, odnosno u situaciji značajnog pada životnog standarda velikog broja građana povećanje materijalnih (socijalnih) davanja od 86 centi, do 1,56 eura, koje ste naveli, suštinski ne doprinosi ničemu – ocijenio je Mugoša.

Mugoša pojašnjava da je za sagledavanje problematike socijalnih davanja važno imati u vidu i podatke da je svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku od siromaštva, pri čemu je kriza uzrokovana pandemijom kovid-19 sigurno povećala njihov broj.

– Prošlogodišnja brza procjena socio-ekonomskog uticaja kovid-19, sprovedena od strane UN sistema u Crnoj Gori, pokazala je da svaka treća porodica s djecom mlađom od šest godina ne može priuštiti osnovne proizvode za bebe i djecu, dok jedna trećina porodica s djecom uzrasta od 6 do 18 godina navodi da ne može da priušti odjeću i obuću za svoju djecu. Sve ovo ukazuje da su neophodna normativna, odnosno sistemska poboljšanja u oblasti socijalne zaštite, kako bi se obezbijedio adekvatan životni standard za svako dijete u Crnoj Gori, uključujući i sagledavanje pomenutih normi u Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti koje se odnose na usklađivanje visine socijalnih davanja i njihovo eventualno vezivanje za rast cijena onih roba i usluga koje su neophodne za elementarno dostojan život – istakao je Mugoša za “Dan”.

Share.

About Author

Leave A Reply