RADNICI TRAŽE DA SE PRONAĐU MAŠINE ILI DA NEKO ODGOVARA

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Bivši radnici beranskog autoprevoznog preduzeća “Simon vojaž” zatražili su da stečajna uprava vrati mašine iz fabrike peškira u selu Bor, koje su se nalazile u stečajnoj masi, ili da neko odgovara zbog njihove krađe.

Predsjednik štrajkačkog odbora ove kompanije Nenad Radičević rekao je da su mašine vrijedile preko dvjesta hiljada eura, i da je za toliko umanjena vrijednost stečajne mase, a time i šansa da se svi povjerioci naplate.

“Kako i pod kojim uslovima su mašine nestale iz fabrike, to neka utvrđuje ko treba da utvrđuje. Mi tražimo da se one pronađu, vrate i stave na prodaju kao što je bilo navedeno u ranijim oglasima za prodaju Simon vojaža”, kazao je Radičević.

Stečajna uprava je ranije saopštila da će sva imovina “Simon vojaža” biti stavljenaq na prodaju, pa i fabrika peškira u selu Bor.

“Sada su se svi ućutali kada se radi o mašinama iz te fabrike. Stečajna uprava je morala da prijava njihov nestanak i da se povede istraga o tome zašto fabrika nije bila obezbijeđena od trenutka kada je ušla u stečajnu masu”, rekao je Radičević.

Mašine su se nalazile u objektu u kući prethodnog vlasnika beranskog autoprevoznog preduzeća “Simon vojaž”, Mehmeda Adrovića. Stečajni upravnik Lado Šekularac, ranije nije odgovorio na pitanje Portala RTCG da li mu je poznato nešto oko otuđivanja mašina i opreme iz fabrike peškira u selu Bor. Javnost u Beranama i šire  bila je zainteresovana pitanjem kako se jedna fabrika peškira našla u stečajnoj masi autoprevoznog preduzeća?

Kada je prije šest godina, pred lokalne izbore u Petnjici, one koji su održani 2017. godine, tadašnji predsjednik Opštinskog odbora DPS u toj varoši i predsjednik Skupštine opštine, Mehmed Adrović, otvorio fabriku peškira u svom selu Bor, niko još nije mogao znati da je to učinio od sredstava koja pripadaju kompaniji “Simon vojaž”, čiji je bio suvlasnik.

On je tada, nekoliko dana pred te izbore, primio oko dvadeset radnika, što su sve druge stranke ocijenile kao dio izborne kampanje. Fabrika je trebalo da posluje u okviru kompanije po nazivom “Euro Bor”, a Adroviću je u ovom poslu partner bio turski biznismen Ismail Arslani.

Umjesto da peškirima sa Bora bude “preplavljeno crnogorsko tržište”, kako je najavljeno, fabrika je, međutim, radila svega tri mjeseca, kada je proizvodnja prekinuta iz nepoznatih razloga, i više nikada nije pokretana. Tek kada je “Simon vojaž” otišao u stečaj, i objavljen prvi oglas za prodaju, saznalo se da se fabrika nalazi u stečajnoj masi ovog preduzeća, odnosno da su tačne tvrdnje radnika “Simon vojaža” da je Adrović podigao kredit da bi pravio fabriku u svom selu. 

Četrdesetdvogodišnjem turskom biznismenu Asrlaniju sada  nema ni traga, a negdje se moglo čuti kako se u nekom društvu požalio da je prevaren. Nikada se, međutim, više nije pojavio u Petnjici. Autoprevozno preduzeće “Simon vojaž”, najveće na sjeveru Crne Gore, nastalo je 2005. godine kada je državljanin Luksemburga Simon Beranard kupio iz stečaja imovinu nekadašnejg “Ivangradprevoza”. U tom poslu pomogao mu je Mehmed Adrović, sadašnji funkcioner DPS i šef lokalnog palrlamenta u Petnjici, koji se predstavljao kao njegov partner i upravljao imovinom u Crnoj Gori. 

Kada je u maju 2020. godine izbio štrajk u ovoj kompaniji, Simon Beranard se preko advokat javio Portalu RTCG i kazao da je pokraden, kao i da je protiv Adrovića podnio krivičnu prijavu za falsifikovanje potpisa i zloupotrebe u poslovanju. Od uvođenja stečaja do u skorije vrijeme nije jedna licitacija nije uspjela, a Opština Berane je nedavno za 283 hiljade eura kupila poslovni krug ove kompanije na Rudešu površine 2,5 hektara.

Predsjednik štrajkačkog odbora je kazao da radnici nemaju informaciju kako će taj novac biti raspodjeljivan na povjerioce, i gdje su u svemu tome radnici.

“Nas intersuje kada ćemo mi biti izmireni, ali na to pitanje nismo mogli dobiti odgovor do danas. Zainteresovani smo da se pronađu i vrate mašine iz fabrike peškira, jer to nisu čačkalice, već najsavremenija oprema koja je vrijedna dvjesta hiljada. Ako ne mogu da ih vrate i ako je time nastala šteta. Zakon o stečaju je sve propisao, pa neka se državni organi time pozabave”, kazao je Radičević.

Izvor: RTCG

Share.

About Author

Leave A Reply