Nakon korone vrebaju depresija i anksioznost

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Najčešće zapažene posljedice kovid krize su anksioznost i depresivna stanja kod odraslih, a kod djece su to problemi u ponašanju, socijalizaciji i emocionalnom funkcionisanju, saopšteno je Dnevnim iz podgoričke Kuće zdravlja.

Psihološkinja u Kući zdravlja Milena Raspopović kaže da u svakodnevnom radu u okviru Kuće zdravlja rade na životnim izazovima, razvojnim problermima i krizama, stanjima aksioznosti, nagomilanih nepožljnih emocija, na podsticanju funkcionalnih vještina prevazilaženja kriza, izazova, rješavanja za osobu zahtjevnih situacija.

Ona kaže da se pojavom pandemije COVID-19, kao realne opasnosti po zdravlje i život, kod većine ljudi javio i strah u različitim oblicima od reaktivne zabrinutosti za vlastito stanje, brige za zdravlje najbližih, do očaja koji se graničio sa gubitkom kontakta s realnošću.

Podsjeća da se pokazalo kako život u izolaciji izaziva pojavu anksioznosti, zabrinutosti, uznemirenosti, produbljuje simptome depresije, povećava rizik od konzumacije psihoaktivnih supstanci, suicidalnost, neprihvatljiva ponašanja…

Psihološkinja Tamara Milić za Dnevne ističe da je usluga Kuće zdravlja u dijelu pružanja psihološke podrške ohrabrila mnoge sugrađane da se pozabave ličnim izazovima. Korisnici se, kaže ona, najčešće javljaju zbog stanja anksioznosti, potrebe da podijele sa nekim svoje brige, nelagode, svakodnevne dileme ili nagomilane i nerazriješene okolnosti.

“Tu je i podrška za život u brojnim situacijama, bolestima, stanjima i si. U svakom slučaju, rad na sebi s psihilogom je prilika za učenje o sebi, ostvarenje sposobnosti, potencijala, umijeća upravljanja emocijama, ponašanjem, stresom, poteškoćama, izazovima”, ističe Milić.

Na pitanje šta najviše brine one koji posjete Kuću zdravlja, te dali se plaše samog virusa ili imaju neke druge iracionalne strahove vezano za zdravlje, Milić kaže: “Kao najčešće se javljaju generalna stanja anksioznosti, preisputuju se svakodnevne životne i lične situacije, radi na usvajanju, podsticanju, oblikovanju, usmjeravanja vještina za adekvatno reagovanje.”

Na udaru i porodični odnosi

Govoreći o tome kako pomoći sebi i kakva je uloga porodice, psiholog Marica Stijepović ocjenjuje da je produženo trajanje kovid pandemije uticalo i na porodične odnose.

Kako je rekla, “višak” zajedničkog vremena tražio je novi nivo komunikacije, usklađivanje svakodnevnog funkcionisanja, nove forme vremena za sebe, načine borbe sa stresom.

Svakako krize će se ponavljati, uvijek biti šansa da naučimo nešto o sebi, stvarnosti, ali i učinimo nešto za sopstveni rast i razvoj i članova svoje porodice. Sigurno i stabilno porodično okruženje je jedna od najbazičnijih ljudskih potreba, temelj na kojem se grade budući optimizam, motivi opšteg postignuća, ophođenja, komunikacije, interakcije sa drugima. Sve to treba očuvati u krizama’, kazala je Stijepović.

Ne ići previše u budućnost

Psihološkinje Anda Backović i Tamara Milić kažu da smo u vremenu borbe protiv COVID-19 obasuti brojnim informacija ma.

“U velikoj mjeri i zbog toga jer je ovo svima nepoznata bolest i dobila je epitet nevidljivog neprijatelja’. Samim tim je očekivano i normalno da se pojača strah od nepoznatog. Uz ovo se poveća broj zaraženih što je dovoljno loša vijest. U takvoj situaciji mnogu ljudi su od nelagode, frustracije, straha fokusirani da čitaju, istražuju, izbaciju na društvene mreže komentare, postove”, kažu Backović i Milić.

Savjetuju da se ne ide previše u budućnost onu mračnu, negativističku.

“Držite se logičnog, vidljivog, realnog, racionalnog. Čitajte ono što vas zabavlja, zasmijava. Opredijelite se da na društvenim mrežama takve postove i gledate. Fokus neka bude na pozitivnom”, kazale su sagovornice Dnevnih.

Share.

About Author

Leave A Reply