Kada je riječ o praznicima, postoje uglavnom dvije grupe ljudi: oni koji ih obožavaju i jedva čekaju i one koji bi najradije prespavali ovo doba godine.Z
Svaka osoba praznike doživljava na svoj način i uglavnom je vezana za period djetinjstva i sjećanja na praznike, Kod nekih su ona puna slika kao sa reklama koje se sada vrte po medijima, dok kod drugih mogu da budu bolna. I kod jednih i kod drugih, vrijeme praznika može da izazove neprijatne emocije. Kod prvih jer praznici nisu više kao što su bili: očima odraslih svet izgleda mnogo drugačije, mijenjaju se uloge – od nekoga čiji je primarni zadatak bilo primanje poklona do nekoga ko sada te poklone priprema – ulazimo u nove životne uloge za koje ponekad nismo potpuno spremni. Kod ovih drugih,u vrijeme praznika ponovo se aktiviraju privremeno zaboravljena negativna sjećanja.
Naravno kod većine ljudi sadašnji odnos i doživljaj praznika ne mora da bude povezan sa iskustvima iz djetinjstva, već jednostavno sa činjenicom da u vrijeme praznika imamo mnogo više ‘vanrednih’ obaveza, posebno ukoliko već imamo doživljaj preopterećenosti, uključujući i povišene finansijske zahteve, koje izazivaju puno neprijatnih osećanja i povišen nivo stresa. Bitan faktor je i medijska praznična kampanja koja nameće određena nerealna očekivanja, pa kada se ona u realnosti ne ostvare, budemo razočarani i nezadovoljni.
Porodična okupljanja, takođe, za neke ljude mogu biti vrlo stresna i provocirati razna neprijatna osećanja – opet iz različitih razloga. Za neke, jer su možda izgubili drage članove porodice, a za neke jer strepe od ponovnog susreta sa članovima bliže ili dalje porodice sa kojima imaju konflikt ili odnos koji im ne prija,
Vreme praznika u nekim slučajevima može da bude okidač za depresivnu epizodu, kod ljudi koji imaju sklonost ka depresivnom reagovanju u ‘kriznim’ situacijama, ali ne boluju od depresije. Takođe, može da pogorša stanja ljudi koji boluju od depresije ili izazove depresivnu reakciju ljudi koji su u skoroj prošlosti izgubili njima važnu osobu ili doživjeli neki za njih značajan gubitak, na primer – gubitak posla.
Ako i vi spadate u grupu ljudi koji u praznicima ni najmanje ne uživaju, ne očajavajte. Svrha praznika jeste da okupe porodicu i prijatelje na jedno mjesto, pruže im priliku da ostvare bliži kontakt i omoguće ljudima da se na par dana odmore od svakodnevne rutine. Ta idilična slika savršene porodice za bogatim prazničnim stolom sa sve predivno ukrašenom jelkom i poklonima u pozadini, kod ljudi koji su odvojeni od bliskih ljudi ili su ih izgubili može da izazove tugu zbog gubitka i jak osjećaj usamljenosti.
Istraživanja u okviru pozitivne psihologije pokazuju da je jedan od najvećih podsticaja za dugoročno osjećanje sreće i zadovoljstva upravo činjenje dobrih djela za druge ljude. Takođe, osoba može vrijeme praznika da prilagodi sebi, da im da neko drugo, svoje značenje i značaj, nezavisno od socijalno propisanih normi kako se slavi. Radite ono što vam prija, a za šta inače nemate vremena.
