ULIČNA UMJETNOST ZA LJEPŠE LICE GRADA

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Ulična umjetnost u vidu umjetnički izvedenih grafita, murala ili raznih drugih crteža već decenijama doživljava pravu ekspanziju širom svijeta, a taj vid kreativnog izraza nije zaobišao ni male gradove kao što je Berane.

Urbane sredine koje su u postindustrijskom periodu doživjele ekonomske, sociološke i arhitektonske transformacije posjeduju mnoštvo pogodnih lokacija za umjetničko izražavanje,  a jedna od njih je Njegošev trg, koji je u poslednjih par godina postao svojevrstan slikarski pano.

Gradska vlast u Beranama po pitanju ulične umjetnosti ima pozitivan stav, dio grafita i murala u Njegoševom trgu urađen je u okviru manifestacije “Ladica đinđuva po trgu prosuta”.

“ Još 2014. godine javila se ideja da murali  kao vid umjetnosti budu podržani od strane opštine i lokalnih institucija kulture što je poznata praksa nekih većih gradova u regionu.Murali ili zidno slikarstvo obuhvataju elemente slike i elemente arhitekture imaju estetsku vrijednost. Murali su zapravo najstariji oblik slikarstva i pratili su razvoj ljudskog društva od samih početaka. Danas u 21. vijeku ova vrsta umjetnosti, poznata i kao ulična umjetnost predstavlja zapravo savremeni, moderan pristup umjetničkom izražavanju koji je prije svega blizak mlađoj populaciji, ali je i atraktivan posebno za posjetioce koji dolaze sa strane. Ideju za ovakav projekat dobili smo od naših poznatih umjetnika koji su predložili da se murali kao inovativna umjetnička forma na taj način predstavi široj publici. Izradom murala umjetnička djela iznosimo iz depoa i galerija i dobijamo stalnu izložbu slika dostupnu svima. Izradom murala grad se otvara i šalje sliku urbane sredine otvorene za moguće inovacije koje dolaze spolja, pa i za same investitore. Gradovi koji i danas svojom arhitekturom odišu sivilom na prvi pogled ostavljaju utisak zatvorene sredine u kojoj nikakve inovacije nisu dobrodošle. Naše je bilo da takve sugestije oslušnemo i krenemo sa pripremom izrade murala na većim površinama na zgradama i slično“ kazala je pomoćnica sekretara Sekretarijata za kulturu Jelena Božović.

Ovaj vid umjetnosti predstavlja javne umetničke atrakcije, djela koja postaju prepoznatljivi motiv urbanog miljea, ali uprkos tome ostaju na marginama jer veliki broj ljudi i dalje ima otpor prema ovoj vrsti kreativnog izraza.

„ U početku smo nailazili na određene  barijere u smislu dobijanja dozvola od strane svih stanara određene zgrade. Bilo je i mišljenja da će zgrada na taj način biti obilježena. Površine na nekim zgradama  potpuno su oštećene te je neophodno uraditi dobru podlogu preko koje bi se na duži vremenski period mural zadržao. Na kraju urađeni su manji murali na Njegoševom trgu s namjerom da na početku pokažemo koliko to može biti interesantno. Osim nekih inicijativa koje su pojedini umjetnici sami pokrenuli i realizovali, nismo uspjeli ništa više da napravimo. Kroz projekte kojima konkurišemo ka Ministarstvu kulture nismo do sada dobili finansijksu podršku za ovaj vid umjetnosti. Nismo odustali te je i ove godine kroz projekat Ladice u planu izrada murala“ kazala je Božović.

Umjetnost volimo ne samo zbog kreativnosti i snažnih poruka, već i zbog sposobnosti da priča sjajne priče i probudi u nama najrazličitije emocije. Najupečatljivija djela na javnim površinama  postanu atrakcija kako za mještane grada, tako i za turiste kojima su takvi prizori u posljednje vrijeme najinteresantniji kao sjajna pozadina za fotogafisanje.

Na samoj obali Lima, skoro skrivene od pogleda, naslikane su crvene pandame koje izgledaju kao da su u prirodnom staništu usamljene i nezaštićene, uz nadu da neće biti prekrečene i uništene.

“Ono što me je privuklo su okolina, zelenilo i zid i pokušavala sam da sve to sjedinim. Poenta je  interakcija sa zidom, kako od sive površine krenuti i napraviti nešto što je živo, što korespondira sa prirodom. Oživljavanje prostora. Crvene pande su mi bile zanimljive za crtanje, a i dala sam im poseban značaj jer su ugrožena vrsta. Sve sam radila uz pomoć grafiti crtaca i grafickog dizajnera Stefana Stojanovica (Sleš), koji se bavi time već deset godina, a mi zajedno crtamo od početka studiranja” kazala je  slikarka Tamara Osmajlić, autorka najživopisnijeg grafita u gradu.

Crvene pande naslikane su 2017.godine, a autorka je željela da na taj način približi umjetnost svojim sugrađanima.

“ Ne radi se  o tome da li  ova umjetnost ima šansu u malim sredinama, više se radi o tome da li mala sredina prihvata umjetnost kao umjetnost, bez obzira da li govorimo o grafitima, muralima ili o slikama, grafici i skulpturi. Nama je cilj približiti grafite i uličnu umjetnost na neki drugačiji način, kroz likovnost i uopšte kroz interakciju sa prostorom gdje radimo. Cilj je pokazati da grafiti mogu da imaju i drugu osnovu i  poruku. A opet da posmatrač može da se saživi sa našom idejom ili da u njoj vidi nešto svoje. Značaj murala je oživljavanje površine, prostora, interakcija sa posmatračem ili bar podsticaj prolaznika na razmišljanje” dodala je ova perspektivna umjetnica.

Ulična umjetnost daje poseban šmek svakom gradu, ona je urbani pečat koji pomjera granice i pruža mogućnost da se kroz različite forme umjetničko nadahnuće izrazi. Nažalost na našim prostorima ova djela su nezaštćena.

Sekretarijat za sport, kulturu, mlade i saradnju sa NVO opštine Berane ove godine opredijelio je sredstva za podršku inovativnih ideja za kulturu sa posebnim akcentom na mlade, što daje nadu da će kroz institucionalnu podršku dolaze bolji dani za umjetnost.

„Ovakve inicijative treba da dođu i od strane umjetnika. U gradovima u okruženju bilo je poslednjih godina interesantnih ideja kojima su mladi promovisali svoj grad. Očekujem da ćemo i mi posebno kroz ovaj poziv koji je u planu podstaći mlade da razmišljaju u tom pravcu i da ćemo dobiti vidljive kreativne projekte koji će skrenuti pažnju na naš grad“ zaključila je Božović.

Milena Bubanja Obradović

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BERANE

Share.

About Author

Leave A Reply