PRVA NERADNA NEDJELJA ZA TRGOVCE 20. OKTOBAR

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Inicijativa Unije poslodavaca da se ukine odredba o neradnoj nedjelji za većinu zaposlenih u trgovini je još jedan napad na prava zaposlenih, kao i na evropske i civilizacijske vrijednosti, smatraju u Uniji slobodnih sindikata koji kažu i da nije utemeljena tvrdnja da se time narušava Ustavom predviđena sloboda preduzetništva.

Unija poslodavaca je podnijela inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. 

Prva neradna nedjelja za trgovce biće 20. oktobar. Ustavni sud tek treba da uzme u proceduru predlog poslodavaca, a to može da traje, u najkraćem slučaju oko pola godine.

Inicijativu su tražili tržni centri “Delta”, “Kamelija” i “Gintaš”. U trgovini radi oko 40.000 radnika.

“Inicijativu smatramo još jednim napadom na radna prava zaposlenih u trgovini, sektoru gdje su ta ista prava najugroženija u Crnoj Gori, gdje radnici gotovo konstantno rade prekovremeno sa samo jednim slobodnim danom u toku mjeseca, bez prava na slobodan dan u vrijeme državnih i drugih praznika, gdje nerijetko jedan zaposleni obavlja poslove za dvoje ili troje radnika. Tvrdnje Unije poslodavaca da je prethodno pomenuti član Zakona o unutrašnjoj trgovini suprotan članu 59 Ustava Crne Gore, koji ograničava slobodu preduzetništva ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, ocjenjujemo neutemeljenim jer je vrijeme koje radnik posveti odmoru i porodici i te kako važno za njegovo zdravlje i dostojanstvo. Odmoran radnik je zadovoljan radnik, samim tim i odgovorniji i posvećeniji svojim radnim zadacima koje obavlja u toku radne nedjelje, što se direktno oslikava i na produktivnost same kompanije”, naveli su iz Unije slobodnih sindikata “Vijestima”.

Oni podsjećaju da su se svi socijalni partneri, pa i Unija poslodavaca, 2011. dogovorili da se članom 62 Zakona o radu još eksplicitnije i imperativnije propiše da je nedjelja obavezan dan sedmičnog odmora za sve one čija priroda posla ne zahtijeva da rade na taj dan.

“Jasno je da je u praksi sveprisutna pojava kršenja te norme i da bi poslodavci voljeli da radnici svoje zadatke obavljaju 24 sata na dan, ne mareći za poštovanje norme koju smo zajednički usvojili. Zbog očigledne nemogućnosti da se postojećom zakonskom regulativom zaštiti pravo radnika, prvenstveno radnika u trgovini, na jedan slobodan dan nedjeljno, USSCG je svesrdno podržao izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima se na eksplicitan način propisuje zabrana rada nedeljom i predviđaju izuzeci”, naveli su iz USS-a.

Iz ove sindikalne centrale ističu da suština nije u nepostojanju zakonske norme koja prepoznaje nedjelju kao neradni dan, već kod donosilaca odluka i inspekcija nije bilo volje da se stane na put zloupotrebama jednog značajnog broja poslodavaca koji zakone ne poštuju.

“Činjenica je da trgovina ne pripada sektoru kojem priroda posla i organizacija rada zahtjevaju neprekidan rad, odnosno rad nedjeljom, te stoga vjerujemo da se prihodi trgovaca neće ovim ugroziti već da će se samo preliti na ostale dane. Takođe, USSCG očekuje od Ministarstva ekonomije da konačno pristupi donošenju podzakonskog akta kojim će propisati kriterijume i pravila o izdavanju dozvole za rad za državne i druge praznike, što su bili dužni donijeti još u oktobru 2013. godine, a što nisu učinili, čime su u potpunosti onemogućili sprovođenje i primjenu Zakona o državnim i drugim praznicima. Ovo posebno iz razloga što su zaposleni u brojnim drugim djelatnostima u istom položaju kao i zaposleni u trgovini (npr. građevinarstvo, šumarstvo…). Dobro bi bilo da se i za njih Vlada sjeti, da ni njihova ‘priroda posla i organizacija rada ne zahtjeva rad nedjeljom’”, smatraju u USS-u.

Imajući u vidu, kako su kazali, da su radna prava u sektoru trgovine najugroženija u Crnoj Gori, te da će pravo na neradnu nedjelju popraviti tu negativnu sliku, smatraju da se ne može reći ni da je osporavana norma u suprotnosti sa Zakonom o zabrani diskriminacije, kako se to navodi u Inicijativi Unije poslodavaca.

“Članom 2a Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da se neće smatrati diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj lica odnosno grupe lica u odnosu na druga lica kad je takvo postupanje propisano zakonom radi očuvanja zdravlja, bezbjednosti građana, održavanja javnog reda i mira, prevencije krivičnih djela i zaštite prava i sloboda drugih, ako su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna za postizanje nekog od tih ciljeva u demokratskom društvu i srazmjerna cilju koji takvim mjerama treba postići”, saopštili su iz USS-a.

Oni navode da rad nedjeljom nije vrijednost koju Crna Gora treba da zagovara na svom putu ka Evropskoj uniji i da je u “potpunoj suprotnosti sa konceptom dostojanstvenog rada i života koji bi, kao odgovorni socijalni partneri, trebalo da baštinimo”.

“Važno je da sačuvamo nedjelju kao dan odmora i posvećenosti porodici od koje sve počinje, jer sveprisutna prezaposlenost članova porodice ne ostavlja prostor za njen zdravi razvoj i očuvanje i afirmisanje njene uloge kao osnovne ćelije društva. Stoga, USSCG izražava nadu da će Ustavni sud Crne Gore prilikom razmatranja pomenute inicijative prepoznati i imati u vidu evropske vrijednosti kojima treba da teži Crna Gora na svom putu evropskih integracija”, naveli su iz Unije slobodnih sindikata.

Šta je kiosk, a šta specijalizovana prodavnica

Za USS je problematično što su izuzeci, kojim je dozvoljeno da rade nedjeljom, postavljeni široko “ne prepoznajući da nedjeljom određeni subjekti mogu predvidjeti samo dežurne prodajne objekte, a ne sve”.

“Postavlja se pitanje kakva je to priroda djelatnosti koja podrazumijeva da prodavnice suvenira i kolača moraju raditi nedjeljom, te se postavlja pitanje ko je ovlašćen da cijeni da li se u konkretnom slučaju radi o ‘specijalizovanim prodavnicama ili kioscima’. Ovdje se mogu navesti još i primjeri cvjećara, apoteka, pekara, štampi, benzinskih stanica, skladišta za trgovinu na veliko i dr.”, smatraju iz USS-a navodeći da su očekivali da se izuzeci definišu podzakonskim aktom u dogovoru svih socijalnih partnera.

Izvor: vijesti.me

Share.

About Author

Leave A Reply