POREMEĆAJ PAŽNJE KOD DJECE: VJEŽBE ZA BOLJU KONCENTRACIJU

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Koncentracija je sposobnost da svoje misli usmjerimo u određenom pravcu, kako bismo izvršili neki zadatak. Iako od djeteta očekujemo da umije da “drži pažnju” na nekoj aktivnosti tek kad krene u školu, sa vježbanjem koncentracije može se početi već od prvih mjeseci života. 

Stepen koncentracije mijenja se kroz razvojne faze, ali u svakom uzrastu postoje igre i načini da se ona produži i dodatno stimuliše. Istovremeno, ovi načini će vam omogućiti da sa djetetom provodite kvalitetno zajedničko vrijeme, dodatno produbljujete vaš međusobni odnos, zadovoljavate njegove potrebe, koje nisu samo fiziološke već i psihološke (potreba za dodirom, komunikacijom, maženjem, pohvaljivanjem…).



Vježbanje koncentracije u predškolskom uzrastu


Prije polaska u školu, smatra se zadovoljavajućim ukoliko dijete može biti fokusirano na određenu aktivnost 15-ak minuta. Kada pođe u školu, ovaj vremenski period se produžava. 

Tako, zadaci za predškolce mogu biti: 

1. Različiti zadaci opažanja kao što su: pronađi razlike (između dva crtaža, na primer), lavirinti (pronađi put od jedne do druge tačke);

2. Igre sa prirodnim materijalima (pesak, voda, plastelin, glinamol…);

3. Crtanje i bojenje (i sve što držanje olovke podrazumeva, od precrtavanja crteža koji ima mnogo detalja pa do samostalnog crtanja);

4. Društvene igre;

5. Slaganje slagalica;

6. Rješavanje jednostavnih misaonih zadataka.

Saigrači. Djeca do tri godine koncentraciju najbolje vežbaju u društvu. Budite im odgovarajući saigrači. Igrajte se igre oblikovanja (plastelin, testo). Oko 4. godine njegovu pažnju će najviše “držati” različiti eksperimenti i istraživanja u prirodi. 

Čitanje. Pred polazak u školu, čitanje djetetu uveliko utiče na formiranje njegove koncentracije. Naime, čitanje i slušanje je važan dio učenja. Birajte tekstove po interesovanjima djeteta, menjajte glas dok čitate (imitirajući različite likove), dozvolite i podržite dijete da postavlja pitanja i komentariše…

Usmeravajte umesto da prekidate. U svakom detetovom uzrastu, podstičite ga da završi ono što započne. Djeca koju roditelji stalno prekidaju (ručak, odlazak na spavanje…) i koja su time prisiljena da istu aktivnost često “sjeckaju” i  ponovo započinju – brzo počnu da se dosađuju a kasnije im je ponekad i nemoguće da se vrate na nju. Na primer, nemojte prekidati dijete u igri ili nekoj aktivnosti da bi odmah, na primer, došlo na ručak već ga usmjeravajte da svoju aktivnost privodi kraju, 10-ak minuta prije nego što servirate ručak.

Kada obavlja aktivnost koja mu je omiljena, čini se da dijete može njome da se bavi veoma dugo. Sa druge strane, ono što ne voli da radi, teško i započne. Takvi smo i mi odrasli. Kako biste privoljeli dijete da i ono što ne voli i započne i završi (jer će mu to vjerovatno biti realnost već u prvim razredima škole), ponudite mu intelektualne vježbe pretvorene u igre koje će mu se dopasti. Na primer, organizujte takmičenje u onome što dijete nerado čini (biće mu važno da pobijedi pa će se i potruditi da aktivnost privede kraju), ili ponudite nagradu za ispunjeni zadatak. 

Dnevna rutina. Individualne razlike među djecom su veoma velike kada je u pitanju vrijeme najizraženije koncentracije. Ipak, kod većine djece je vrijeme između 8 i 9 časova ujutro kao i između 13 i 15 časova popodne na najnižem nivou. Koncentracija je najbolja između 11 i 12 časova i 17 i 18 časova. U ritam djetetovog dana se uključuje i vrijeme odlaska u krevet ili vrijeme za objedovanja. 

Vežbanje koncentracije kod školarca


Uslovi za zdrav razvoj i pomagači koncentracije školskog djeteta su:
dovoljno sna,
zdrava ishrana,
faze odmora (pauze između učenja),
atmosfera za rad (mjesto učenja,osvjetljenje…)
smanjeni spoljašnji ometači (tv, kompjuter, prisustvo drugih osoba…). Naime, kada dijete pokušava da uči u isto vrijeme dok mu je uključen TV u sobi, memorija mu je podijeljena i istovremeno treba da prati oba sadržaja: i učenje i televizijski program.

Nagrada. Nemojte direktno nagrađivati ono što se smatra djetetovom obavezom. Na primer, nemojte uslovljavati ocjene novim igračkama. Ali, u dnevnom planu rada odredite vrijeme za učenje sa preciznom satnicom. Neka nagrada za naučenu lekciju bude pauza koja će biti njemu omiljena aktivnost. 

Konačno, pokažite na ličnom primjeru koliko ste efikasniji, brži, odmorniji kada najprije završite svoje obaveze a onda se prepustite slobodnom vremenu. Kada vaše dijete jednom shvati da mu je ponekad dovoljno samo pola sata da bude spremno za sutrašnji školski dan, biće mnogo raspoloženije da u trenutku kada počne da radi zaista “uključi svoju koncentraciju na maksimum”. 

Jelena Holcer, pedagog

Izvor: Yumama.com

Share.

About Author

Leave A Reply